Zita: Ne postoje podaci koliko je imovine oduzeto u sudskim sporovima

Centar za civilno društvo Kyodo organizirao je na Jahorini, kod Sarajeva, okrugli sto na kojem se razgovaralo o razlozima za (ne)oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom i prekršajem.

Cilj okruglog stola je da se usporede već identificirane slabe točke i u bh. zakonodavstvu i praksi s mjerama koje se poduzimaju u drugim zemljama Europe u borbi protiv korupcije da bi se predlagačima i donositeljima zakona sugerirale promjene.

Članica pravnog tima Centra za civilno društvo Kyodo Ljiljana Zita izjavila je za agenciju Fena da Centar provodi projekt pod nazivom "Pravna i antikorupcijska mreža LACON" u okviru kojeg se radi analiza bh. zakonodavstva. Projekt financira Delegacija EU u BiH.

Okruglim stolu nazočili su predstavnici veleposlanstava Austrije, Češke, Francuske i Njemačke.

''Projekt je u završnoj fazi i trenutno se sumira da li su analize i prijedlozi amandmana dobro napravljeni, ali isto tako izmjenjujemo iskustva za praksu, jer naši prijedlozi koje smo koncipirali s pravim stručnjacima s pravnih fakulteta u BiH želimo dopuniti dobrom idejom i uputiti nadležnim organima'', kazala je Zita.

Ona je dodala da je skup posvećen kaznenom zakonodavstvu, odnosno oduzimanje ili nepoduzimanje imovinske koristi, stečene kaznenim prekršajem.

''Pokušali smo dobiti informacije koliko je u sudskim postupcima u BiH oduzeto imovine ili jednostavnije, koliko imovine nije oduzeto. Razloga za neoduzimanje mogu biti zastara predmeta, sporazum između okrivljenog i tužitelja , smrti počinitelja ili pomilovanje.

Prema našem zakonu, imovina se može oduzeti samo na temelju osuđujuće presude. Tragom te ideje, tražili smo podatke od Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV). Rekli su nam da ne vode takve podatke te da im je potrebno dosta vremena za izvještaj, što je bilo veliko iznenađenje za nas, jer je pretpostavka da bi državne organe to trebalo da zanima zbog borbe protiv korupcije'', objasnila je Zita.

Logično je, kako kaže Zita, da oni imaju takav podatak, kao i Direkcija za ekonomsko planiranje ili Ministarstvo financija i trezora BiH, jer se tamo trebaju „slijevati“ sredstva i onda raspoređivati u određeno humanitarne svrhe.

Bivši ombudsmen Federacije BiH Branka Raguz govorila je o slabim tačkama u bh. zakonodavstvu koje su pogodne korupciji te istakla da korupcija nije noviji fenomen, već da ona postoji od 1995. godine te da zbog nedostatka pravne države sve više uzima maha.

''Korupcija je prepreka za ostvarivanje građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i ona je prepreka za razvoj društva. Zaštita ljudskih prava je i najbolji način za borbu protiv korupcije'', kazala je Raguz.

Postkonfliktno razdoblje u BiH, dodala je Raguz, koji karakteriziraju duboke etničke i političke podjele, kompleksnost institucionalnih struktura, nedostatak transparentnosti i odgovornosti u radu, a posebno proces privatizacije kojim je stvoreno pogodno tlo za korupciju, obiluje kršenjem ljudskih prava.

Ona je istakla da usprkos deklarativnoj posvećenosti vlasti antikorupcijskim reformama i jačanju pravne države i vladavine prava, očigledan je nedostatak stvarne političke volje za borbu protiv korupcije.

''Stiče se utisak da je nerijetko cilj bio da se samo donese određeni zakon i ispune u formalnopravnom smislu uslovi Vijeća Europe, a implementiranje je druga strana problema'', zaključila je Raguz.