Zemlje bivše Jugoslavije potrošile 40 milijuna eura na optužene za ratne zločine

Zemlje bivše Jugoslavije potrošile su skoro 40 milijuna eura državnog novca na podršku optuženima za ratne zločine pred Haškim tribunalom, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Prema službenim podacima u koje je BIRN imao uvid, Hrvatska je potrošila više od 28 milijuna eura samo na troškove obrane trojice generala, Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, u Hagu.

Procjenjuje se da je Makedonija od 2006. do 2013. godine potrošila 9,5 milijuna eura na obranu, podršku i lobiranje za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskog i policajca Johana Tarčulovskog, utvrdio je BIRN.

Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 milijuna eura državnog novca na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i putne troškove njihovih porodica, umjesto na njihovu obranu.

BIRN je u svom istraživanju otkrio i da su od 26-orice optuženika koliko trenutno plaća Beograd, 18-orica bosanski Srbi sa državljanstvom Srbije, uključujući generala Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini je za pomoć optuženima izdvojeno 640.000 eura, ali se čitav iznos odnosi na pomoć Republike Srpske okrivljenim bosanskim Srbima. Novac je dodijeljen srpskim optuženicima i preko Fondacije “Pomoć”, iako javno nije objelodanjeno koliko je sredstava sakupljeno i kako su ona potrošena. Drugi politički entitet u BiH, Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima, tvrde dužnosnici.

Kosovo nije pružilo nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, priopćili su dužnosnici BIRN-u, sa izuzetkom od 16.750 eura koliko je koštao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu. Međutim, sakupljeno je više od 1,5 milijuna eura za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), danas političara, Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, skupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje, fondovima sumnjivog porekla. Ovi fondovi nikada nisu javno položili račun donatorima za ono što su dobili ili potrošili.

BIRN je uspio doći do djelomičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog suda i suđenja za korupciju u Prištini u vezi sa navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja.

U BiH, na Kosovu i u Srbiji, BIRN je do podataka za ovo istraživanje došao preko zahtjeva za informacije od javnog značaja.

Makedonija je odbila da pruži bilo kakvu informaciju o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa širokim dijapazonom službenih i legalnih izvora u zemlji.

Hrvatska nije željela otkriti ništa više od već poznate svote od 28 milijuna eura potrošenih na obranu generala, usprkos tome što je obavezna da to učini prema Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja. Zadužbina za istinu o Domovinskom ratu, netransparentni privatni fond osnovan da pomogne generalima i opravda njihova djela počinjena tijekom rata, također nije objavio svoje financije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio da je samo tijekom prve godine rada sakupljeno 1,1 milijuna eura.