Zbog stanja u pravosuđu novinari se osjećaju nesigurno i nezaštićeno

Predstavnici novinarskih udruženja na saslušanju pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kazali su da se medijski djelatnici u državi osjećaju nesigurno i nezaštićeno, da je sve više nekažnjenih napada na novinare, kao i da je stanje u pravosuđu vrlo loše.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, upozorio je kako se ''napadi na novinare ne kažnjavaju efikasno, a ako i dođu na sud kazne su oslobađajuće ili neprimjereno niske''.

''Imam osjećaj da pravosuđe tretira novinare kao neprijatelje ove zemlje i nekoga koga treba isljeđivati, a ne da budemo partneri u zajedničkom dijelu puta ka cilju da budemo bolje društvo i da se stvari mijenjaju na bolje'', ocijenio je Vukelić.

Istaknuo je i kako je ignorantski odnos prema novinarima postao drugi način izbjegavanja činjenica i zataškavanja, te primijetio kako se postavlja pitanje ''ko mora biti kažnjen – novinar koji je to istražio ili medij koji je to objavio ili onaj o kome pišu''.

Pročitajte još

Čudan zaključak: Najveći teroristi su novinari, nevladine organizacije...?

''Osjećate se kao da radite bezvrijedan posao koji nema nikakvih rezultata'', priznao je Vukelić.

Neprimjerenom smatra praksu da se vrše pritisci na novinare kako bi otkrili izvore informacije, te je podsjetio kako je to kršenje brojnih međunarodnih dokumenata. Upozorio je i na podatak iz jedne ankete prema kojoj “svaki četvrti ispitanik u Republici Srpskoj smatra da je nekad opravdano udariti novinara”.

“Posljedica je to činjenice da se ne sankcioniraju napadi i zato što se institucije odnose tako prema nama, ne dajući nam informacije koje tražimo. Novinari su otkrili više nego što su to učinili istražni organi, a zauzvrat nas prozivaju da smo odgovorni za to, da smo krivi za takvo stanje i protiv nas pokreću istrage – za razliku od onih koji ne rade svoj posao”, konstatirao je Vukelić.

Članovima Privremene istražne komisije ukazao je i na činjenicu da ga “u 23 godine novinarske karijere nijednom nije nazvao tužitelj da pita o onome o čemu su pisali, iako su imali materijalne dokaze, papire, dokaze…”.

Priznao je i da među novinarima u Bosni i Hercegovini “nisu svi novinari, jer ima i onih koji uzimaju mito i reketiraju ljude”, te ukazao kako “to nisu novinari nego kriminalci”.

“Takva sorta šteti ugledu novinarstva, to su krivična djela koje treba sankcionirati i to trebaju raditi istražni organi, tužiteljstvo i sudovi”, zaključio je Vukelić.

Glavna tajnica Udruženja “BH novinari”, Borka Rudić ukazala je na nekoliko problema s kojima se suočavaju novinari u praćenju rada pravosuđa, ističući na prvom mjestu kako “imaju problem s pristupom informacijama u pravosudnim institucijama”.

Upozorila je i na “privođenje novinara mimo odredaba ZKP-a i traženje da otkriju izvore informacija što nije ni u skladu ni sa ZKP-om, niti sa međunarodnim dokumentima”, ali i primijetila kako su učestale reakcije predstavnika pravosuđa na novinarske tekstove.

“Pojedini predstavnici pravosuđa koriste svoju poziciju u pravosudnim institucijama, dakle poziciju moći, za napade na novinare, a ne koriste mehanizme kao što je pisanje demantija ili obraćanje Vijeću za tisak”, napomenula je Rudić.

Prema njezinim riječima, “pojedinci ne mogu prihvatiti legitimnu kritiku, nego koriste poziciju moći, iako su to osobe koje mogu kroz javni dijalog i javne nastupe negirati to što su pisali mediji”.

“Oni to ne koriste nego podižu tužbu, pa se otvorio neuobičajen proces, rekla bih moda podizanja tužbi protiv novinara od strane nosilaca pravosudnih funkcija”, rekla je Rudić.

Pred Privremenom istražnom komisijom svjedočio je i odvjetnik Marko Dragić, koji je, prije svega, ukazao na “nekompetentnost i nesposobnost Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV)”. Prema njegovom mišljenju, “sunovrat pravosuđa počeo je imenovanjem sadašnjeg predsjednika i nekoliko članova VSTV-a” za koje smatra da “nisu bili u stanju u najmanju ruku zadržati zatečeni pravni red”.

“Sve su glasniji zahtjevi za ostavkom i smjenom predsjednika i članova VSTV-a, ali ne treba očekivati ostavke jer to neće dozvoliti njihovi politički mentori kojima vjerno služe. Zato treba promijeniti član zakona kojima se mogu smijeniti”, predložio je Dragić.

Smatra i kako, usprkos stajalištu VSTV-a na koje se referirao u većem dijelu izlaganja, “parlamentarno istraživanje stanja u pravosuđu ne ugrožava pravosuđe, nego afirmira njegovu nezavisnost uvažavajući činjenicu da ona nije neograničena. Dakle, rad ove Komisije je afirmacija samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa, a ne njegova negacija”, naveo je Dragić.

Na upit članova Komisije treba li zakonskim izmjenama odlučivati o tome trebaju li odvjetnici biti članovi VSTV-a, odnosno treba li ga razdvojiti na sudbeno i tužiteljsko vijeće, odgovorio je “ako je sposobno da svoje djelovanje i uticaj na pravosuđe svede u zakonske okvire i postane efikasno, nema potrebe za razdvajanjem”.

“Kad su odvjetnici u pitanju, zavisi od toga kako se biraju, jer je velika razlika između prijedloga i imenovanja. Ako će sve to dovesti u sukob interesa odvjetnika s obavezama VSTV-a, onda sam protiv”, rekao je Dragić.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.

Za narednu sjednicu Komisije službe će kontaktirati nekoliko predloženih nositelja pravosudnih dužnosti, među njima i neke članove VSTV-a.