Zbog Srebrenice do sada izrečeno više od 600 godina zatvora za 38 osoba

Sud Bosne i Hercegovine i Haški tribunal su za genocid i zločine počinjene u srpnju 1995. godine u Srebrenici osudili 38 osoba, na ukupno 637 godina zatvora i tri doživotne robije.

U 11 godina rada, Sud BiH je za najveći zločin u Europi počinjen nakon Drugog svjetskog rata osudio 24 osobe, na ukupno 448 godina zatvora, navodi BIRN-Justice Report.

Na 30 i više godina zatvora pred ovim sudom osuđene su četiri osobe – Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Kojić i Duško Jević. Jević je osuđen zbog učešća u ubojstvima zarobljenih muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice, a ostala trojica za strijeljanje najmanje 900 muškaraca i dječaka u Branjevu u srpnju 1995.

Jedina osoba koja je na tom sudu osuđena za kazneno djelo genocid jeste bivši pripadnik Zvorničke brigade VRS-a Milorad Trbić, kojem je za to djelo izrečena maksimalna kazna po kaznenom zakonu bivše Jugoslavije – 20 godina zatvora.

Presudom je Trbić proglašen krivim da je, kao načelnik za sigurnost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), sudjelovao ili pomagao ubojstva muškaraca iz Srebrenice na različitim lokacijama na području općine Zvornik – na Vojnoj ekonomiji Branjevo, u Domu kulture u Pilici, školama u Orahovcu, Roćeviću i Petkovcima, te da je nadgledao ubojstva preko 100 osoba.

"Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolirao ostale zarobljenike", stoji u presudi, a i dalje se navodi: "Vijeće je svjesno da će rijetko jedna osoba priznati da je imala posebnu namjeru da istrijebi jednu grupu ljudi, ali je na osnovu dokaza zaključilo da je optuženi imao tu namjeru".

Ove godine Sud BiH je donio dvije presude za zločin i genocid na ovom području – pravosnažnu presudu kojom je Srećko Bošković osuđen na osam godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1995. na području Zvornika, i drugu kojom Aleksandra Cvetkovića oslobađa optužbi za genocid u Srebrenici.

Bošković je proglašen krivim da je sredinom srpnja 1995. godine – nakon što su srpski vojnici strijeljali Bošnjake s područja Srebrenice, a potom ukopavali njihova tijela na platou Crvene brane (općina Zvornik) – prišao jednom dječaku i kazao mu da je slobodan, a kad se dječak udaljio, ubio ga iz automatske puške.

U svibnju 2016. Sud BiH je Cvetkovića, nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a, oslobodio optužbi da je 16. srpnja 1995. sudjelovao u ubojstvima oko 900 bošnjačkih muškaraca u Branjevu. Cvetković, koji je tri godine ranije našem pravosuđu izručen iz Izraela, oslobođen je zbog manjka dokaza.

Ove godine također, primijenivši blaži zakon, Sud BiH je Radomiru Vukoviću smanjio kaznu za pomaganje u genocidu u Srebrenici sa 31 na 20 godina zatvora. Ova odluka je donesena nakon što je Ustavni sud BiH djelimično ukinuo raniju pravosnažnu presudu Vukoviću zbog pogrešne primjene kaznenog zakona.

Vuković je 2012. godine pravosnažnom presudom Suda BiH proglašen krivim da je u srpnju 1995. sudjelovao u pogubljenju više od 1.000 zarobljenih Bošnjaka u Kravici. On je osuđen kao bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Republike Srpske u Šekovićima.

Od početka rada Suda BiH pet osoba je priznalo krivicu za zločine u Srebrenici, a osuđene su na ukupno 39 godina zatvora. Najmanje kazne dobili su Milivoje Ćirković i Zoran Kušić, koji su sklopili sporazum o priznanju krivice i osuđeni su na pet godina zatvora.

Pravosnažno je oslobođeno ukupno 15 osoba optuženih za zločine u Srebrenici, a u tijeku je pet suđenja.

U ožujku ove godine podignuta je optužnica protiv Radoslava Jankovića, nekadašnjeg obavještajnog časnika u Glavnom stožeru VRS-a za pomaganje u izvršenju genocida u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Janković je, međutim, nedostupan bh. pravosuđu.

U Haškom tribunalu je nepravosnažnom presudom izrečenom u ožujku ove godine za genocid osuđen i prvi predsjednik Republike Srpske – Radovan Karadžić. On je ujedno i jedini političar koji je osuđen u ovoj međunarodnoj instituciji.

Presudom je utvrđeno da su u srpnju 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni zapovjednik, sustavno i planski strijeljale 'najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca' iz Srebrenice, s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.

Genocid u Srebrenici se stavlja na teret i bivšem zapovjedniku VRS-a Ratku Mladiću. Iznošenje završnih riječi na ovom suđenju očekuje se u listopadu ili studenom ove godine.

U Haagu je ranijih godina osuđeno 14 osoba. Tri su osobe osuđene na doživotne kazne – bivši pripadnici Glavnog stožera VRS-a Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji časnik za sigurnost Drinskog korpusa Vujadin Popović.

Ostalih 11 osoba osuđeno je na ukupno 189 godina zatvora. U ovoj instituciji je optužbi za zločine na području Srebrenice oslobođena samo jedna osoba – Momčilo Perišić.

Od prošlog 11. srpnja preminule su dvije osobe osuđene za zločine u Srebrenici. Zdravko Tolimir je preminuo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u veljači ove godine, dok je čekao da bude upućen na izdržavanje doživotne zatvorske kazne, na koju je osuđen zbog učešća u genocidu u Srebrenici.

Nekadašnji načelnik sigurnosti u Zvorničkoj brigadi VRS-a Drago Nikolić, koji je osuđen za pomaganje počinjenja genocida u Srebrenici, umro je u Srbiji u listopadu 2015. godine, dok je bio na privremenoj slobodi.

Da se u srpnju 1995. dogodio genocid, prvi put je utvrđeno u presudi Radislavu Krstiću pred Haškim tribunalom. On je osuđen na 35 godina zatvora, podsjeća BIRN-Justice Report.