Zbog odlaska mladih u inozemstvo BiH godišnje gubi 1,5 milijardi eura

Bosna i Hercegovina na godišnjoj razini gubi 1,5 milijardi eura uslijed odlaska mladih u inozemstvo, jedan je od ključnih zaključaka istraživačke studije "Troškovi emigracije mladih iz BiH" koju je proveo Institut za razvoj i inovacije uz podršku Westminster fondacije za demokraciju u BiH, a u sklopu projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Prva studija o ovoj temi realizirana je na bazi javno dostupnih demografskih statistika, statistika obrazovanja i makroekonomskih podataka, a rezultati pokazuju da ukupni troškovi obrazovanja osoba koja napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u ovisnosti od obrazovne strukture, variraju od skoro 650 milijuna do nešto više od 800 milijuna eura.

Istovremeno, uslijed nemogućnosti da se godišnji odliv stanovništva spriječi njihovim zapošljavanjem, direktno i indirektno se generira godišnji gubitak potencijalnog BDP-a u iznosu od oko 710 milijuna eura.

Studija je ipak pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju uslijed emigracije. Najvažnija direktna korist migracijskih tokova jesu doznake, a doprinos doznaka i ostalih osobnih transfera BDP-u iznosi 8 posto čime je Bosna i Hercegovina u samom europskom vrhu kada se promatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u.

Ako se promatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14 posto dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje. Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući da je ova studija pokazala da Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu regije o pitanju migracijskih kretanja i da se suočava s intenziviranim procesom iseljavanja mladih i visokoobrazovanih, autor Nenad Jevtović upozorio je da nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje i životni standard stanovništva Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, to će u budućnosti donijeti niz socioekonomskih problema od kojih su neki već danas primjetni – pritisci na mirovinske fondove, zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a uslijed pogoršanja faktora ljudskog kapitala kao i poremećaji na tržištu radne snage na strani ponude“, kazao je Jevtović dodajući da prema dostupnim podacima broj emigranata raste iz godine u godinu, pa se s 28.000 koliko je odselilo 2013. godine, ovaj broj popeo na 44.700 u 2018. godini.

"Ovo detaljno i rigorozno istraživanje daje ozbiljan uvid u stvarnu cijenu ne pružanja prilika za sve. Egzodus kvalificiranih i motiviranih građana ima stvarnu i jasnu ekonomsku cijenu. Korištenjem ove analize možemo zajedno raditi na d3efiniranju i stvaranju pozitivnih i boljih politika za BiH, kao i na čvrstoj osnovi za novi način razmišljanja", naglasio je britanski veleposlanik u BiH, Matt Field.

"Studija o troškovima odlaska mladih je prva te vrste koja nudi uvid u financijske gubitke nastale emigracijom, te ujedno naš doprinos osvještavanju razmjera ovog problema u BiH. Odlaskom mladih ljudi društvo trpi brojne negativne ekonomske i društvene posljedice, te očekujemo od donositelji odluka da preuzmu odgovornost i kreiraju bolje uvjete za život mladih ljudi u BiH", istaknula je direktorica Westminister fondacije za demokraciju u BiH, Nermina Voloder.

Na osnovu podataka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), procjenjuje se da je u 36 zemalja članica ove organizacije u periodu od 2013. do 2017. godine, iz Bosne i Hercegovine trajno ili privremeno emigriralo oko 184.000 osoba. Promatrano po zemljama, prema podacima OECD-a, omiljene destinacije stanovnika BiH su Njemačka gdje je otišlo više od polovice (54 posto), Slovenija sa 26 posto i Austrija sa 9 posto ukupnog broja emigranata.