Zbog neusklađenosti entitetskih i kaznenih zakona u BiH vlada pravna nesigurnost

Zbog neusklađenosti entitetskih kaznenih zakona i sudske prakse u BiH građani nemaju pravnu sigurnost.

Ovo je istaknuto u Centru za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu gdje je danas predstavljena publikacija ''Ka pravnoj sigurnosti: Analiza odabranih kaznenih djela entitetskih kaznenih zakona i sudske prakse za zagovaračke potrebe organizacija civilnog društva u BiH u sektoru pravde''.

Profesor međunarodnog prava Fakulteta političkih nauka Sarajevo Zarie Seizović istaknuo je da BiH ima takav pravni ustroj da bi trebalo napisati mnogo ovakvih analiza, koje ukazuju na rascjepkanost države i neodrživi habitus državnog pravnog podneblja u postdaytonskoj BiH.

''U BiH je totalna disharmonija pravnih instrumenata i odluka. U zemlji se entiteti ponašaju kao dva potpuno autonomna pravosudna, pravna i društveno-ekonomska sustava. Prilično česte izmjene i dopune zakona, unošenje novih instituta unose dodatnu pravnu nesigurnost u BiH'', kazao je Seizović.

Autori analize su istaknuti stručnjaci u oblasti prava Midhat Izmirlija i Adnan Kadribašić.

Oni su na press-konferenciji naglasili da su imali više dilema s koliko kaznenih zakona obuhvatiti ovu analizu, pa su se odlučili analizirati one kaznene zakone koji se najčešće mogu primjenjivati na što veći broj građana u BiH.

''Kazneno djelo ugrožavanje javnog  prometa u entitetskim zakonima različito su definirana. U zavisnosti u kojem se entitetu vozite može se dogoditi da za istu prometnu nezgodu u jednom entitetu odgovarate kazneno, a u drugom prekršajno'', kazao je Kadribašić.

Pojasnio je da se u Federaciji BiH u slučaju sudara dvaju vozila, ako je šteta procijenjena na 5.000 KM i odgovara se kazneno, dok u Republici Srpskoj kazneno se odgovara ako je materijalna šteta 3.000 KM.

Izmirlija se osvrnuo na preporuke "Ka pravnoj sigurnosti", koje su upućene organizacijama civilnog društva koje djeluju u sektoru pravde.

''Nama treba ujednačena sudska praksa i harmonizirano zakonodavstvo. Ako nema ova dva elementa, nema ni pravne sigurnosti. Ako imate različite zakone, naravno da će i presude sudova biti različite.

Prisutna su mišljenja da je u BiH potrebno napraviti jedno koordinacijsko tijelo koje će predstavljati ljudi iz različitih sudskih institucija, naše mišljenje kao autora je da to nije dovoljno'', tvrdi Izmirlija.

Koordinator projekta Nedim Jahić uime Inicijative mladih za ljudska prava, kazao je da je analiza provedena u okviru programa "Mladi za pravdu" u suradnji sa Centrom za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Mreže pravde u BiH. Projekt je financirao USAID.

''Javne rasprave zakazane su u Mostaru, Tuzli, Sarajevu, Bihaću, Banjoj Luci, Palama i Srebrenici i studenti iz ovih mjesta pokazali su veliko zanimanje za ovaj projekt'', dodao je Jahić.