Zatvor u Mostaru - koliko je osoba u zatvoru, a koliko u kućnom pritvoru

Zbog visoke popunjenosti, zatvori u Bosni i Hercegovini često imaju problem sa smještajem osuđenika, ali češće primjenjivanje kućnog zatvora oslobodilo bi smještajne kapacitete te bi znatno utjecalo na proračun.

Kućni zatvor, odnosno praćenje osuđenih osoba elektronskim narukvicama, kako je Feni rekao federalni ministar pravde Vedran Škobić, dobro funkcionira s ekonomske strane, a rasteretili bi se i smještajni kapaciteti.

''Žao mi je što općinski i županijski sudovi kroz svoje odluke više ne primjenjuju taj model, odnosno to zakonsko rješenje. Rješenje je dobro najprije s ekonomične strane jer jedan dan korištenja takvog nadzora košta 20 maraka, dok jedan dan boravka osuđenika u zatvoru košta preko 80 maraka'', pojasnio je ministar, kazavši da bi češće provođenje tog sustava donijelo velike uštede koje bi se usmjerile u poboljšanje kvalitete uvjeta u zatvorima.

Također je istaknuo da je kućni zatvor učinkovit za kraće kazne i lakša kaznena djela, odnosno za kazne do jedne godine zatvora.

''Naravno, iz te mogućnosti isključeni su osuđenici za nasilje u obitelji jer to ne bi imalo smisla. Kao ministar ću kroz svoj rad pokušati ovo rješenje prezentirati onima koji za to ne znaju, ali i onima koji znaju ali manje primjenjuju, kao što su sudovi'', naglasio je on.

Iako učinkovit, da se sustav rijetko provodi pokazuje i činjenica da na području Mostara Kazneno popravni zavod poluotvorenoga tipa (KPZ PT Mostar) trenutno nadzire samo jednu osuđenu osobu u kućnom zatvoru, iako operativno pokrivaju tri županije.

''Češće odlučivanje sudova za izbor kućnoga zatvora, ili kućnog pritvora koja mjera još nije uspostavljena, značajno bi rasteretilo i rad i smještajne kapacitete, ali i proračun s obzirom na troškove koji nastaju za svaku pojedinu osuđenu i pritvorenu osobu tijekom boravka unutar ustanove na čemu se ustvari modus izvršenja kazne putem elektronskog nadzora najviše i primjećuje'', rekao je Feni Marijo Marić, ravnatelj KPZ PT Mostar.

U mostarskom zatvoru trenutno je oko 100 osoba

Marić je naglasio da je trenutna popunjenost zatvora u Mostaru u odnosu na ukupne kapacitete visoka, čemu je razlog primarno upućivanje velikoga broja osuđenih osoba s područja koje je ranije pokrivao KPZ Sarajevo, a koji je u procesu izmještanja na novu lokaciju, radi čega je obustavljen prijem osuđenika u taj Zavod.

''Iako je prisutna fluktuacija na dnevnoj i tjednoj razini, u KPZ Mostar se nalazi oko 100 osuđenih osoba i u pitanju su muškarci. U ovom Zavodu nema osuđenih ženskih osoba, a one se upućuju isključivo u KPZ Tuzla koji je jedini ženski zatvor u Federaciji BiH'', pojasnio je on.

Dodao je da smještajni kapaciteti u Mostaru odgovaraju zadatku, odnosno zadovoljavaju standarde u kontekstu ispunjenja svrhe izvršenja kazne zatvora, ali je naglasio da uvijek ima prostora za poboljšanje i unaprjeđenje određenih područja što je stalni zadatak menadžmenta ustanove koji je otežan zbog činjenice da je objekt Zavoda star 130 godina i da zahtijeva poseban pristup i pažnju.

Ravnatelj je rekao da trenutno imaju dovoljan broj zatvorskih policajaca-stražara, ali je iskazao potrebu za prijem još ljudi upravo zbog tendencije povećanja broja osuđenih osoba koje se u posljednje vrijeme upućuju u KPZ Mostar.

Također je naglasio da bi više službenika u ovom sektoru automatski značilo šire mogućnosti u pogledu optimalnije i sustavnije organizacije rada i podizanja razine sigurnost.

Novi objekt po suvremenim standardima

U prigradskom mostarskom naselju Rodoč-Jasenica, u južnoj gradskoj zoni, u tijeku su radovi na novom objektu Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Mostaru. Radovi se financiraju se isključivo iz federalnog proračuna, a definitivno okončanje radova, ukoliko se uspije osigurati neometano alociranje sredstava, trebalo bi biti u 2025. godini.

''Novi objekt će sadržavati sve elemente potrebite za smještaj i boravak osuđenih osoba koje stupe na izdržavanje kazne zatvora koji su inače takvi propisani, ali s obzirom na to da je u pitanju objekt koji se prema projektu izvodi po suvremenim standardima isti će biti opremljen modernim inventarom'', rekao je ravnatelj Marić.

On pojašnjava da zatvorske ustanove funkcioniraju kao "grad u malom" s posebnim pravilima i procedurama te da imaju, pored soba, odnosno ćelija, prostore za zajednički boravak, kuhinju, blagovaonicu, praonicu, pripadajuće sanitarne čvorove i elemente, ambulante za pružanje zdravstvene zaštite, uključujući stomatološku ambulantu, stacionar za smještaj osuđenika koje se po uputi zavodskog liječnika moraju nalaziti pod posebnim režimom radi zdravstvenoga stanja, biblioteku, prostore za vježbanje, prostor za šetnju, prostore za radno-okupacijske aktivnosti i različite sekcije kroz koje osuđene osobe mogu stjecati nova znanja i vještine koje nadalje mogu poslužiti uspješnijoj reintegraciji u društvo i radionicu.

Novi objekt će sadržavati i prostorije za vjerske obrede za tri konfesije, a ravnatelj je kazao da i sada imaju prostore za ovu namjenu kako bi se osiguralo ovo pravo osuđenih osoba, te je napomenuo da se u novom objektu planira i posebno opremljen prostor za policijske treninge i drugo.

''Arhitektonski, kompleks novog objekta će imati nekoliko cjelina u kojima će objekt u kojemu će boraviti osuđene osobe biti odvojen od objekta kuhinje i praonice, postojat će poseban objekt za posjete, kao i objekt za centralnu kontrolu ulaza i nadzor te će posebno odvojena biti i zgrada uprave'', rekao je on, naglasivši kako je sigurno da će rad biti olakšan i da će se povećati mogućnosti za sustavniju organizaciju dnevnih aktivnosti.

Teška integracija u društvo nakon odslužene kazne

Ravnatelj Marić još je naglasio da je unutar kazneno-popravnih ustanova akcent stavljen na tretmanu osuđenih osoba kako bi s izdržavanja kazne izašli kao oporavljene osobe koje su usvojile društveno prihvatljive vrijednosti, čime bi se lakše uključile u uvjete života na slobodi.

''Sama ustanova nosi u nazivu, uz 'kaznena', i riječ 'popravna'. Zavodski službenici su profesionalci koji emocije odlažu po strani i dužni su postupati bez osude za počinjena djela jer je na njima zahtjevan zadatak rada s ljudima kojima je oduzeta sloboda, ljudima koji nerijetko iza sebe imaju jako teške i tragične životne priče, i koji se nalaze pod različitim oblicima deprivacija što je posebna znanost samo po sebi'', smatra on.

Upravo se kroz rezultate tretmana i mjere koje se primjenjuju, kako je Marić naveo, ogleda uspješnost sustava izvršenja kaznenih sankcija, smanjenje pojave recidiva, odnosno povratništva.

''Međutim, poznato je da su osobe nakon izdržane kazne zatvora stigmatizirane u društvu koje bi ustvari trebalo pomoći njihova naknadna ustrajavanja za integracijom u društvo i osobno dokazivanje da su spremni ponovno pokušati, ali, nažalost, najčešće se u tom dijelu lanca prekida kontinuitet tih nastojanja'', zaključio je u razgovoru za Fenu ravnatelj KPZ PT Mostar Marijo Marić.