Zastupnici ''zakuhali'' već na početku sjednice o Zakonu o trošarinama

Na početku rasprave o izmjenama zakona o trošarinama Bosne i Hercegovine, zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH imali su oprečna mišljenja o tome da li zakon, koji predviđa povećanje trošarina na naftu i naftne derivate od 15 feninga, treba razmatrati po hitnoj proceduri.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović odmah na početku je rekao da nema potrebe za hitnom procedurom, a problematizirao je i izjave međunarodnih dužnosnika koji su kazali da je onaj koji je protiv trošarina odmah protiv Europske unije.

Također, istaknuo je i da je mislio glasovati za izmjene ovih zakonskih rješenja, zbunio ga je, kaže, predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik koji je kazao da kreditna zaduženja BiH nisu potrebna.

''Dodik tvrdi da imamo u BiH stabilno financiranje i da nam krediti ne trebaju, dakle ekonomija cvjeta. S druge strane, traži se povećanje trošarina za izgradnju puteva, ali zašto se dosad ništa nije gradilo'', kazao je Magazinović.

Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Damir Arnaut upozorio je da se trenutno raspravlja o hitnosti procedure, a ne o suštini zakona, a Magazinović je, ističe Arnaut, sve vrijeme raspravljao o suštini zakona.

Obrazlažući stav da je za ovo pitanje opravdana hitnost, Arnaut je naveo da su ispunjena dva uvjeta za to, a zakoni su potrebni jer su mnogi procesi u BiH na čekanju posebno infrastrukturni projekti, stoga ovi zakoni imaju visok stupanj hitnosti.

Za nezavisnog zastupnika Senada Šepića nemoguće je odvojiti rasprave o hitnosti procedure i o suštini zakona, posebno ističući da, primjera radi, poljoprivrednici nisu u mogućnost podnijeti ovakvo povećanje trošarina na naftu i naftne derivate.

Zastupnik Stranke demokratske stranke (SDA) koji je napustio Klub te stranke u Zastupničkom domu Salko Sokolović najavio je da neće glasovati za hitnost procedure, zatraživši redovan postupak glasovanja kako bi se iznašlo rješenje prihvatljivo za sve.

Tvrdi da u njegovoj stranci nema demokracije, navodeći da je na izborima bio na listi SDA, ali za njega su glasovali građani kojima je, kaže, i odgovoran.

Budući da su Sokolović i Sadik Ahmetović, također zastupnik SDA koji je istupio iz Kluba stranke tražili redovnu proceduru, Arnaut je podsjetio da parlament o ovim zakonima ne raspravlja prvi put.

''Zakoni su ranije prošli fazu povjerenstva, ali nije bilo entitetske većine za podršku zakonima'', kazao je Arnaut.

Na njegovo izlaganje osvrnula se zastupnica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević kazavši da je istina da su zakoni istog teksta bili pred zastupnicima zbog čega ne razumije zašto su opet pred njima, osim ako neki nisu "trošarinske patriote".

Tvrdi da kada se predlaže ovakav zakon unaprijed se moraju imati mjere za pomoć poljoprivredi, zato treba dodatno vrijeme kako bi se izračunalo koliko će ovo koštati poljoprivrednike i koliko će se to "prelomiti preko njihovih leđa".

Zastupnik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić kazao je da razumije Poslovnik i članove koji opravdavaju hitnost postupka, ali je zatražio od predlagača zakona, a to je Vijeće ministara, da pojasni zašto je to tako.

''Točno je da smo o zakonima ovdje već raspravljali i to u redovnoj proceduri, a ako je već bilo tako zašto nije i danas redovna procedura. Što su razlozi hitnosti, da li su to zahtjevi MMF-a, imamo li rokove ili je u pitanju nešto drugo'', pitao je Komšić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić javio se za riječ te je potpunom neistinom nazvao stvari koje su zastupnici iznosili o njemu, odbacujući takve stavove.

''Citirate dijelove mojih rečenica, a onda ih miksate sa svojim stavovima što je nekorektan pristup'', kazao je Zvizdić te ih zamolio da se pronađe rečenica u kojoj je on rekao da je Vijeće ministara odlučilo preopteretiti poljoprivrednike.

Predsjedavajući Kluba zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Mirsad Đonlagić je u pauzi zasjedanja tog doma izjavio novinarima da gotovo godinu dana raspravljaju o trošarinama.

''Ali cijelo vrijeme se ovdje miješa pitanje trošarina i drugih stvari koje država i entiteti moraju rješavati'', smatra on.

Kaže da nijedna zemlja na svijetu nije izgradila vlastitim novcem mrežu autocesta.

''Izgradila je sredstvima međunarodnih kreditora i međunarodnih investicijskih fondova. Prema tome, mi moramo doći do tih sredstava. Te institucije nama ne dopuštaju sredstva ukoliko ne budemo osigurali dodatne garancije putem trošarina za gorivo'', istaknuo je Đonlagić.