Zastupljenost Hrvata u informativnom programu FTV-a poražavajućih 7,04%

''Europske nacije ulozi javnih radio-televizijskih servisa pridaju strateški značaj u medijskim politikama. Posebnu težinu ta uloga dobiva u pluralnim društvima kao što je bosanskohercegovačko.

U takvim društvima iz politoloških teorija razvila su se tri modela ustroja javnih RTV sustava: integrirajući (Španjolska), konsocijacijski (Švicarska) i dezintegrirajući (Belgija).

No, javni RTV sustav BiH nije moguće svrstati ni u jedan postojeći model. Jedan od bitnih kriterija pri određivanju modela je programski sadržaj'', istaknuto je na današnjem predavanju na temu ''Javni RTV sustav BiH – europski standardi ili recidiv državne televizije'', koje je održano u sklopu međunarodne znanstvene konferencije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ''Identiteti-kulture-jezici''.

U istraživanju koje su proveli prof. dr. sc. Marko Sapunar i asistent Miroslav Vasilj s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te novinar Velimir Begić, a koje je prezentirano na današnjoj međunarodnoj konferenciji ''Kulturna i identitetska raznolikost BiH – europske perspektive jednoga podijeljenog društva'' u Mostaru, proučeni su programski sadržaji dva javna entitetska emitera Federalne TV i TV Republike Srpske.

Strukturalna obilježja istraživanja bazirana su na: broju tema koje se obrađuju iz većinskoga i manjinskih segmenata; načina prezentacije tema (pozitivan, neutralan ili negativan kontekst); broja sugovornika (gosti, intervjui i izjave) – pripadaju li većinskim ili manjinskim segmentima.

Istraživanje je temeljeno na središnjim informativnim emisijama Dnevnika 2, u razdoblju od tjedan dana. Kao metodologija korištena je analiza sadržaja.

Prema istraživanju, najviše medijskog prostora na Federalnoj TV zauzimaju teme s većinskih bošnjačkih područja – 50,04%, teme s većinskih hrvatskih područja zauzimaju tek 7,04%, dok najmanje prostora – 3,88% zauzimaju teme iz Distrikta Brčko.

Kad su u pitanju teme s većinskih hrvatskih područja FTV najviše izvještava o politici, dok o kulturi s ovog područja u tjedan dana istraživanja nije zabilježen nijedan prilog.

Kad je u pitanju Radio-televizija Republike Srpske, najviše medijskoj prostora daje se temama s većinskog srpskog područja – 60,28%, teme s većinskih bošnjačkih područja zauzimaju 5,93%, dok su teme s većinskih hrvatskih područja uvjerljivo na posljednjem mjestu sa svega 0,12%.

Zanimljivo je kako RTRS, kad su u pitanju teme s većinskih hrvatskih područja, izvještava isključivo neutralno, a sve teme su iz područja politike.