Zašto sve osobe s invaliditetima iz Mostara nemaju besplatno zdravstveno osiguranje?!

Na današnjoj OESS-ovoj radionici, na kojoj su predstavnici nevladinih organizacija iz Livna, Trebinja i Mostara upoznati sa Zakonom o zabrani diskriminacije, istaknuo je kako je javnost, kao i nevladin sektor, slabo upoznati s ovim iznimno važnim zakonskim rješenjem.

"Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH u svom godišnjem izvještaju za 2010. godinu konstatirala je da je nivo prijavljenih slučajeva diskriminacije po svim osnovama, uključujući i osnovu invaliditeta, na nivou iz 2009. godine, dakle na nivou godine kada je ovaj zakon usvojen. To znači da još postoji nedovoljna svijest građana o mogućnosti primjene tog instrumenta", kazala je u izjavi za novinare ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

Dodala je kako ni same institucije vlasti, koje imaju dvostruku ulogu – da sprječavaju druge da vrše diskriminaciju, ali i da se suzdrže od vlastitih aktivnosti koje za posljedicu imaju diskriminaciju, nisu dovoljno upoznate sa svojim obvezama, što se posebice odnosi na pravosudne institucije.

"Stoga, moram istaknuti važnost donesene presude na Općinskom sudu u Mostaru po osnovi invaliditeta djeteta kojemu je bio onemogućen pristup školi", naglasila je Džumhur.

Pravni savjetnik OESS-a Hajro Pošković kazao je kako Zakon o zabrani diskriminacije daje posebne procesne mogućnosti nevladinim organizacijama u borbi za ljudska prava osoba s invaliditetom.

"Cilj nam je upoznati nevladine organizacije s načinom borbe za svoja prava kroz upravni i sudski postupak što je jako bitno, jer Zakon daje posebne procesne mogućnosti, posebice nevladinim organizacijama da se kroz tzv. kolektivnu tužbu, gdje se nevladine organizacije mogu pojaviti kao tužitelji na sudu, bore za svoja prava. To je novina u odnosu na dosadašnje procesno zakonodavstvo", istaknuo je Pošković.

Jasna Rebac iz mostarskog udruženja Ružinjčak, koje se bavi problemima mladih s posebnim potrebama starijim od 18 godina, upozorila je na brojne primjere diskriminacije osoba s invaliditetom. Navela je slučaj nekolicine osoba s invaliditetima iz Mostara koje nemaju besplatno zdravstveno osiguranje, iako bi ga prema važećim zakonskim rješenjima morali imati.

"Kronična bolest našeg društva je diskriminacija. Po istraživanju UN-a unutar svakog društva je oko 10 posto osoba s invaliditetom, a od tog broja njih 30 posto trpi diskriminaciju zbog toga. Možete zamisliti onda koliko diskriminacija utječe na njihovu socijalnu isključenost, i to je najpogođenija grupa unutar našeg društva", kazala je Rebac.

Inače, Zakon o zabrani diskriminacije štiti od diskriminacije u svim oblastima života, uključujući: zapošljavanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravosuđe i upravu, stanovanje, javno informiranje, obrazovanje, kulturu, sport, itd.

Zakon se primjenjuje na sve javne institucije, uključujući one na državni, entitetskoj, županijskoj i općinskoj razini. Također se primjenjuje na sve pravne osobe, kao što su gospodarska društva, organizacije, sindikati, pojedinci, itd.