Zašto slavimo Prvi maj?

Praznik rada ustanovljen je u znak sjećanja na 1. svibnja 1886., kada je više desetina tisuća radnika u Chicagu izašlo na ulice zahtjevajući bolje uvjete rada koje su simbolizirale tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.

Nadahnuti uspjehom kanadskih kolega iz 1884. godine, američki radnici 1886. godine zatražili su radno vrijeme od osam sati, u mjesecima uoči svibnja, veći dio proizvodnje u tom američkom gradu je obustavljen zbog štrajkova.

U ponedeljak, 3. svibnja, izbila je masovna tučnjava na plantaži McCormicka između radnika članova sindikata, koji su spriječeni da dođu na posao i onih koji nisu pripadali sindikatu, a koje je McCormick zaposlio. Policija se umiješala i ubila četiri člana sindikata.

Radnici su se potom naoružali te je u sukobima s policijom bilo žrtava na obje strane.
U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.

Iako je potekao iz SAD-a, tamo se, zbog tvrdnji da sadrži komunističke konotacije, radnički pokret odrekao Prvog maja, i kao Praznik rada slavi prvi ponedeljak u rujnu.

Praznik rada je tijekom dugog poslijeratnog razdoblja, nakon 1945., najmasovnije obilježavan u socijalstičkim zemljama, kada su održavane razne parade.

Kod nas se taj dan uglavnom svodi na isprazna obećanja politike o radnim mjestima i boljim vremenima za radnike te sve skromnijim roštiljima. Naravno, ako vrijeme posluži one koji paraznikuju.