Centar za odgovornu demokraciju Luna, Inicijativa za zaštitu uzbunjivača u BiH i Demokratska inicijativa za Europu, u suradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH i Federalnim ministarstvom pravde u proteklih šest mjeseci intenzivno su radili na izradi nacrta zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju.
U finalnoj fazi izrade modela zakona, 26. veljače će u Sarajevu biti održan okrugli stol na kojem će biti prezentirani rezultati rada tri odvojene grupe: Model zakona za razinu BiH; Model zakona za razinu Federacije BiH i Model zakona Republike Srbije.
Savjetnica za medije u Centru za odgovornu demokraciju Luna Najra Krvavac je u kazala da je ovo okrugli stol inicijative za zaštitu zaposlenika koji prijavljuju korupciju.
''S obzirom na to da smo vrlo intenzivno na samom zakonu radili s federalnom radnom grupom, ovo je finalna faza u kojoj ''peglamo“ taj zakon, gledamo da li su postojali propusti ili ne'', kazala je Krvavac.
Ono što očekujemo, dodala je, to je da s kolegama iz Republike Srbije usporedimo ove zakone.
''Mi ćemo predstaviti naš model zakona za razinu BiH, pa model zakona za razinu Federacije. Kolege iz Srbije će predstaviti svoj model zakona i očekujemo da ovaj okrugli stol doprinese kvalitetnim zakonskim rješenjima'', kazala je Krvavac.
Po njenim riječima, u ovom trenutku Centar za odgovornu demokraciju Luna, kao partner Ministarstva pravde Federacije BiH i Demokratska inicijativa za Europu, parlamentarna grupa pri inicijativi za zaštitu uzbunjivača, rade na dva modela, a to je državni i federalni. U intenzivnim su pregovorima i s Republikom Srpskom.
''Zakon predviđa zaštitu osobe koja je prijavila korupciju. Za razliku od zakona o radu, ovakav će zakon zaštititi osobu koja je prijavila korupciju'', istaknula je ona.
Pojasnila je da su uzbunjivači ili zviždači kolokvijalni nazivi, to su osobe, insajderi unutar institucija, odnosno unutar tvrtki koje imaju izravan pristup dokumentaciji, koje primjete korupciju, odnosno malverzacije unutar svojih tvrtki i prijavljuju ih, a potom dobijaju odmazdu za učinjeno djelo.
''Dakle, svaki put kada osoba koja prijavi korupciju ili neku drugu malverzaciju unutar kompanije, malo kada se dogodi da ostaje anonimna. Oni bivaju otkriveni, a potom poslodavac nad njima vrši odmazdu koja je u ovom trenutku legalna, a odmazda je obično resistematizacija radnih mjesta, prebacivanje s jednog posla na drugi, prebacivanje iz mjesta boravka u neko drugo mjesto, itd.'', navodi Krvavac.
Ona ističe da je u ovom trenutku sve to ''legalna odmazda“ za prijavljivanje korupcije. Na pitanje da li te osobe mogu ostati i bez posla, potvrdno je odgovorila.
Po njenim riječima, ove osobe moguće je zaštititi donošenjem zakona koji definira šta je uzbunjivač, ko je uzbunjivač, šta je minimalni dokaz u slučaju uzbunjivanja, odnosno prijavljivanja korupcije i potom pravna zaštita osobe koja je prijavila tu korupciju, kojoj se dodijeli status uzbunjivača.
''Prema Agenciji za istraživanje prevara, europskoj certificiranoj agenciji za istraživanje prevara, od svih otkrivenih koruptivnih radnji u Europi u 2012. godini na dojavu od uzbunjivača otpada 43 posto'', kazala je Krvavac.
