Zapljene droge ogromne, kazne dilerima mizerne

I pored brojnih hvalospjeva sigurnosnih i pravosudnih institucija u BiH o velikim zapljenama droge, čiji smo svjedoci godinama unazad, pravosnažne presude narko-dilerima se uglavnom svode na uvjetne i novčane kazne ili kraće zatvorske.

To se može zaključiti iz Izvještaja iz centralne baze podataka o počinjenim teškim krivičnim djelima u BiH za 2022. godinu, koje je usvojio Vijeće ministara BiH.

U ovom dokumentu, koji je u posjedu "Nezavisnih novina", navodi se da je u 2022. godini izrečeno pravosnažnih 326 presuda protiv 348 osoba, kojima su obuhvaćena krivična djela u vezi sa zloupotrebom droga, ali i terorizmom, trgovinom, krijumčarenjem ljudima itd.

Kako se ističe, uz napomenu da postoji vjerovatnoća da podatke nisu dostavili svi sudovi u BiH, kada je riječ o zloupotrebi droga, u prošloj godini doneseno je 299 presuda, kojima je obuhvaćeno 316 optuženih. Zbog droga su najčešće osuđivani mladi, uzrasta od 18 do 29 godina.

Svakako, indikativan je podatak da je prethodnih godina broj pravosnažnih presuda za narkotike bio u porastu, dok je 2022. zabilježen pad.

Međutim, posebno su simptomatične visine kazni na koje su osuđeni optuženi zbog droga. Od njih, dakle, 316, novčano ih je kažnjeno 15, a uvjetno 125. Kada su u pitanju zatvorske kazne, do godinu robije dobilo ih je 117, a samo osmoro ih je osuđeno na više od tri godine zatvora.

Stručnjak za sigurnost Radislav Jovičić ističe da su u proteklim godinama zaista zaplijenjene velike količine droge u BiH, ali je, dodaje, nevjerojatno da se izriču tako male kazne.

"Mislim da zakonodavstvo mora da bude mnogo oštrije i bez imalo olakšavajućih okolnosti jer za ovu vrstu krivičnih djela ne postoji olakšavajuća okolnost. Zasigurno da kazne moraju biti mnogo veće i da sudovi moraju da rade promptnije, kako bi se i tako pokušala smanjiti količina narkotika na ulicama, odnosno da bi se trgovcima narkotičkim sredstvima ovo područje učinilo nesigurnim i napravila se takva klima da ne mogu da računaju ni na siguran transport kroz BiH za neka dalja tržišta", rekao je Jovičić za Nezavisne novine.

I Muharem Lipovača, predsjednik kantonalnog Udruženja osoba s invaliditetom i borbe protiv ovisnosti "Ruka ruci" USK, ocjenjuje da dileri zaslužuju stroge kazne.

"Kad roditelji doznaju da im je dijete ovisnik i kad dođu do nas, prva im je stanica kako riješiti problem. Mi onda s njima sjednemo i razgovaramo o štetnosti droge, gdje je moguće liječenje i na koji način. Mi pozdravljamo rad tužilaštava i sudstva, ali smo nekada skeptični. Vozila idu, hvataju ih i zatvore i onda na kraju od toga ne bude ništa. Mi se nadamo da će biti bolje, da će biti uhvaćeni glavni akteri koji se bave uzgojem i prodajom droge, a ne samo sitni dileri", rekao je Lipovača za Nezavisne novine.

Podsjetimo, u proteklim godinama širom BiH su zaplijenjene ogromne količine droge. Recimo, 2017. godine točno 739 kilograma marihuane, od čega je 41 kg već bio spreman za prodaju, pronašla je policija na području Pelagićeva, a vrijednost joj je procijenjena na više od milijun maraka.

Već 2018. godine 665 kilograma skunka, čija je vrijednost procijenjena na milijunski iznos, zaplijenila je policija u Neumu.

U januaru 2019. godine policija je u Gacku oduzela više od 240 kilograma skunka i uhitila tri osobe, dvojicu bh. državljana i jednog državljanina Crne Gore.

Također, u akciji "Transporter", pokrenutoj u studenom 2021. godine, uhoćeno je 11 osoba zbog sumnje da su se kao organizirana kriminalna grupa bavili međunarodnim krijumčarenjem marihuane i kokaina, a tada su zaplijenjena 303 kilograma skanka vrijedna 1,2 milijuna KM.

Niz se tu ne završava, već je čak 73 kilograma kokaina, čija se vrijednost procjenjuje na više milijuna eura, pronađeno 2022. na području Doboja, što predstavlja jednu od najvećih zapljena ove droge u postdaytonskoj BiH, s tim što taj slučaj još nije dobio sudski epilog.