Žalosne bh. brojke: 2.000 djece bez roditeljskog staranja

U Bosni i Hercegovini je više od 2.000 djece bez roditeljskog staranja. Iako je 2013. godine proveden popis stanovništva, ni do danas ne postoji jedinstvena baza podataka s točnim pokazateljima. Ipak, prema dostupnim podacima Ministarstva za rad i socijalna pitanja FBiH za prošlu godinu, na području većeg bh. entiteta čak 1.150 djece ne živi s biološkim roditeljima.

Nešto bolja situacija je u Republici Srpskoj, gdje je najmanje između 500 i 600 djece bez roditeljskog staranja. No, nadležni su sigurni da upravo zato što nema evidencija ukupan broj ove djece u BiH i premašuje 2.000.

Zlostavljanje i zanemarivanje

Ministarstvo za rad i socijalna pitanja FBiH ima informacije da je od njih 1.150, samo oko 700 smješteno u institucije socijalne zaštite, a 357 zbrinuto u druge obitelji! Dječaka je 630, a djevojčica 520. Bez oba roditelja ih je 255, dok je 12 djece nepoznatih roditelja. Njih 376 napustili su otac i majka. Poražavajuće je i da je 85 roditelja lišeno roditeljskog prava, a 431 roditelj spriječen je da vrši roditeljsku dužnost.

''Broj djece bez roditeljskog staranja sigurno je i veći, jer neke od općina nisu dostavile podatke. Razlozi zbog kojih se djeca razdvajaju od bioloških roditelja ponajviše su nezaposlenost, neimaština, neriješena stambena pitanja. No, nisu rijetki ni slučajevi da su djeca oduzeta od roditelja zbog njihovog neprilagođenog ponašanja, opijanja alkoholom ili pretjeranog korištenja psihoaktivnih supstanci. Djeca u domu završe zbog zanemarivanja i zlostavljanja od roditelja ili zbog nasilja među roditeljima'', navode iz ovog ministarstva. Upozoravaju i na to da sve manji broj djece biva smješten u druge obitelji.

Tako ih je prošle godine bilo 357, a 2015. godine 442. S druge strane, tek rijetki mališani bivaju usvojeni, jer je zakonska regulativa komplicirana, a administrativna procedura spora. Događalo se da, i pored urednog zahtjeva bračnog para, do usvajanja nikada ne dođe. Adnan Podžo, direktor Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, ima podatke za glavni grad BiH.

Kanada i Italija

''U 2013. godini u Sarajevu je usvojeno šestoro djece, u 2014. desetoro, u 2015. šestoro, a prošle godine 11 djece. Oko 250 djece smješteno je u ustanovama socijalne zaštite. Znam da je evidentirano i 247 odgojno zanemarene djece, te oko 325 zapuštene'', kazao je Podžo za „Avaz“.

U KS, kako navodi, na popisu je oko 168 bračnih parova i to iz cijele FBiH koji su se javili da žele potpuno usvojenje te oko 50 bračnih parova za nepotpuno, a razlog za to kod ovih drugih leži u činjenici da su prešli starosnu granicu od 45 godina, a koju zakon priznaje kao dob do koje se može izvršiti potpuno usvojenje. Nisu rijetki ni slučajevi da su stranci zainteresirani da usvoje dijete iz naše zemlje. Ipak, ponajviše za to se odlučuju parovi do 45 godina koji nemaju svoju djecu.

''Ako ne možemo iz BiH naći adekvatan par koji bi usvojio neko dijete, onda pristajemo da ga usvoje strani državljani. Nažalost, riječ je o djeci najčešće sa zdravstvenim poteškoćama. Mi ćemo krajem ovog mjeseca imati jednu obitelj iz Kanade koja će usvojiti dječaka od godinu i po. Također, prije mjesec imali smo jedno usvajanje djeteta u Italiju. Riječ je o djetetu koje se dugo liječilo u Italiji'', kaže Podžo.

Potencijalni usvojitelji Prema Obiteljskom zakonu FBiH, usvojiti se mogu djeca do 10 godina starosti. Kao usvojitelji se, osim bračnih partnera, mogu pojaviti i izvanbračni partneri, ukoliko izvanbračna zajednica traje najmanje pet godina. I samci, prema odredbama Obiteljskg zakona FBiH, mogu usvojiti dijete, ali samo nepotpuno.

Dijete može usvojiti osoba koja je u životnoj dobi od 25 od 45 godina i koja je starija od djeteta najmanje 18 godina.