Žalbe građana - mobing, sloboda izražavanja...

Najkritičnije stanje zaštite ljudskih prava ogleda se u oblasti građanskih i ekonomsko-socijalnih prava, a pored toga ugrožena su i ona na slobodno izražavanje, pristup informacijama, pristup pravdi s aspekta dužine trajanja sudskih postupaka i izvršenja sudskih presuda, pokazao je Godišnji izvještaj Ureda ombudsmana u BiH za 2022. godinu.

Najveći broj žalbi građana BiH, koji su se tijekom 2022. obratili Uredu ombudsmana za ljudska prava BiH, odnosi se na mobing kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, a potom slijede žalbe na diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla.

Analiza stanja

Konferencija o ljudskim pravima posvećena analizi stanja u ovoj oblasti u BiH, problemima i očekivanjima kako ih premašiti organizirana je povodom obilježavanja 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima pod pokroviteljstvom Ureda ombudsmana za ljudska prava u suradnji s Uredom Ujedinjenih nacija (UN) u BiH.

''Radi se o globalnoj inicijativi koju je pokrenuo Volker Türk, visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, kako bi se uključile države članice UN-a, što uključuje i BiH, kako bi izgradile konkretnu posvećenost poboljšanju uživanja ljudskih prava u zemlji, ali na globalnom planu'', rekla je Agnès Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Ona je navela da je obnova duha Deklaracije od suštinske važnosti u današnjem vremenu, kada dolazi do nazadovanja ljudskih prava širom svijeta.

''Ljudska prava su način da riješimo sve probleme i prebrodimo sve podjele, ali realnost je da imamo mnogo izazova, poput zaštite okoliša, sukobe, krize i izazove u vezi s tehnološkim napretkom'', rekla je Picod.

Nismo riješili osnovna ljudska prava

Jasminka Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava BiH, u uvodnom obraćanju je navela da BiH i dalje nije riješila pitanje osnovnih ljudskih prava za sve građane, kao što su pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje i zapošljavanje.

Ona je podsjetila da je Komitet Ujedinjenih naroda ukazao vlastima u BiH na potrebu uvođenja dodatnih mjera i edukacija za policijske službenike, tužitelje, suce i sve one koji su u obavezi da direktno primijene međunarodni standard, ako zakonodavstvo nije u skladu s međunarodnim standardima.

''Sve konvencije nisu prevedene na službene jezike BiH, nije osigurana de facto primjena prava osiguranih konvencijama u postupcima kako pred nadležnim organima, tako i pred domaćim sudovima i drugim mehanizmima'', navela je Džumhur, te dodala da BiH nema strateški dokument koji na sveobuhvatan i koordiniran način utvrđuje pravce za osiguranje primjene međunarodnih standarda ljudskih prava, a jedan od problema je i prikupljanje podataka o ljudskim pravima koji bi mogli poslužiti kao indikator za intervencije.

''Moraju se razviti sveobuhvatni okviri za unapređenje i primjenu ljudskih prava, uključujući državne strategije za ljudska prava, nediskriminaciju i zaštitu manjina'', zaključila je Džumhur.

Diskriminacija po svim osnovama

Tijekom prvog dana Konferencije o ljudskim pravima razgovarano je o rješavanju nejednakosti i diskriminacije po svim osnovima, a cilj je bio ocijeniti glavna dostignuća u rješavanju pitanja diskriminacije, kao i detektirati preostale izazove.

Na konferenciji će se govoriti i o promociji i zaštiti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, promociji i zaštiti prostora za djelovanje civilnog društva, te pravo na istinu, pravdu, reparacije i garancije neponavljanja zločina, a glavna referenca bit će izvještaj specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za promociju istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja zločina.