Kapitalan i fundamentalan zakon pred zastupnicima

"Ono što je u najvišoj žiži današnje priče je Zakon o socijalnoj skrbi. Rekli smo da je to kapitalan i fundamentalan zakon", rekao je Tomislav Martinović zamjenik predsjedavajućeg u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.

Na današnjoj petoj sjednici pored zastupničkih pitanja našle su se točke Nacrt Zakona o socijalnoj skrbi HNŽ/K,, Mišljenje na Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, Odluka o usvajanju Izvješća Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o izvršenju sankcija u HNK iz člana 1. Zakona o izvršenju sankcija u HNŽ/K za 2021. godinu i Odluka o usvajanju Informacije o realizaciji potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede zaključno sa 31.12.2022. godine.

Drugačija definicija kriterija

I Tomislav Marinović i Džafer Alić su kao najvažniju točku istaknuli Zakon o socijalnoj skrbi.

"Očekujemo da ćemo danas imati vrlo kvalitetnu raspravu kada je u pitanju ovaj segment jer osjećamo da trenutno zakonodavstvo i ono što mi imamo na snazi nije adekvatno i ne pruža adekvatne odgovore kada su u pitanju osobe sa socijalnim statusom i oni koji su u stanju socijalne potrebe. Ovaj zakon regulira nekoliko aspekata te pomoći. Danas smo na Klubovima razgovarali o toj temi i mišljenja smo da kada je u pitanju stalna novčana pomoć trebamo drukčije definirati kriterije koji su predviđeni ovim zakonom'', kazao je Martinović.

Situacija koju trenutno imamo u Županiji, dodaje je da pravo na stalnu novčanu pomoć može imati osoba koja ne smije imati primjerice 2.000 metara kvadratnih zemlje, a gladna je ili pitanje nekih drugih kriterija koji su po njima zastarjeli.

''Danas ništa ne znači ako imate 5.000 kvadrata zemlje ako je to tamo u nekim prostorima koje ne možete uopće staviti u tržišnu funkciju niti je možete prodati. Ideja je da te kriterije potpuno redefiniramo i napravimo jedan moderan zakon koji će odgovarati onome što se zove je li netko u stanju potrebe ili nije. Da li netko tko sjedi kući, a odbio je posao Službe za zapošljavanje može primati socijalnu pomoć? Ne može'', kazao je Martinović.

Javna rasprava

Dodaje da su kolege obratile pozornost na iskustva zemalja koje su ovo kvalitetnije regulirale i to će im biti light motiv za ovu današnju priču.

''Želja nam je usvojiti ovaj Nacrt zakona, a isto tako nam je želja otvoriti javnu raspravu koja će biti kako smo to planirali 90 dana kako bi se u ovu priču uključili svi oni koji su za ovo zainteresirani'', kazao je Martinović.

Alić kaže kako je ovo važan zakon za županiju koji pokriva mnoge korisnike i ustanove koje se bave socijalnom zaštitom i zato je važno da se prođe procedura široko.

''Važno je da pokušamo sublimirati sve stavove i potrebe, onoliko koliko smo u mogućnosti kao uspješan kanton i da odgovorimo potrebama ljudi na terenu. Mi ćemo u današnjoj raspravi kroz nacrt imati prijedloge i primjedbe na nacrt, i imat ćemo 90 dana za javnu raspravu u kojoj će moći sudjelovati svi građani koji imaju potrebu da sugeriraju i predlože određena rješenja koja su u pitanju ovog socijalnog programa'', kazao je Alić.

Ovim zakonom, kaže, pokušava se odgovoriti potrebama ljudi ne samo institucionalno, nego i izvaninstitucionalno što znači da se želi doći do svakog korisnika koji ne želi i ne može doći u instituciju kako bi upražnjavao socijalnu potrebu.

Nove kategorije u socijalnoj zaštiti

''Uvodi se spektar novih kategorija u socijalnoj zaštiti. Različite kategorije nezbrinute djece, koja su u društvu manje tretirana odnosno njihove potrebe. Pokušava se doći i do takvih kategorija'', kazao je Aljić.

Što se tiče mišljenja na nacrt Zakona zaštite civilnih žrtava rata to je, kaže Zakon gdje su podijeljene nadležnosti Federacije i županije, a mi kaže, kao županija, županijske potrebe pokušati ugraditi u Zakon.

''Što se tiče koncesivnih ugovora za 2021. godinu, imamo velik spektar koncesijskih ugovora gdje ćemo proći kroz materijale i probati sugerirati da u budućnosti imamo oprezno potpisivanje koncesijskih ugovora; da se ne događa da se ugovori ne mogu provesti na terenu'', kaže Aljić.