Zaključci o Stepincu: Tumačenja i dalje različita

Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca izvijestila je u četvrtak u zajedničkom priopćenju kako su "u slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita".

Komisija ističe kako je došla "do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja."

Naglašava da je proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo kako su sve Crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i da su imale svoje mučenike i ispovjedaoce vjere.

U tom smislu, ističe Komisija, kako su se njezini članovi složili oko mogućnosti buduće suradnje, u pogledu zajedničkoga rada, kako bi podijelili sjećanje na mučenike i ispovjedaoce vjere dviju Crkava.

Članovi Komisije složili su se i da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960. - godine smrti kardinala Stepinca.

Naglašavaju kako se u radu "moglo također osvijetliti život i službu jednog uglednoga katoličkog Pastira u osobito teškom povijesnom razdoblju."

Članovi Komisije ističu kako su prepoznali velikodušnost pape Franje koji je dobrohotno prihvatio molbu patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve Irineja, i odlučio ustanoviti Komisiju.

Svi su zato "zahvalni na srdačnom ozračju, u kojem su, s punom slobodom izražavanja, mogli ispuniti zadaću povjerenu Komisiji, to jest pristupiti zajedničkom razmatranju života kardinala Stepinca".

Navode kako su od početka rada Komisije članovi bili svjesni da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca u isključivoj mjerodavnosti Pape te priznaju također da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije.

Članovi Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka na zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca okupili su se pod predsjedanjem predsjednika Papinskoga vijeća za povijesne znanosti Bernarda Ardure 12. i 13. srpnja u Domu Svete Marte (Domus Sanctae Marthae) u Vatikanu na svomu šestom i posljednjem sastanku.

U ime Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bili su prisutni: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup požeški mons. Antun Škvorčević, biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić te Jure Krišto i Mario Jareb iz Hrvatskoga instituta za povijest.

U ime Srpske pravoslavne crkve bili su prisutni: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop novosadski i bački Irinej, episkop pakračko-slavonski Jovan te stalni predstavnik Republike Srbije pri UNESCO-u Darko Tanasković.