Zakazala je savjest: U BiH se traga za 6.992 nestale osobe

U BiH se traga za 6.992 nestale osobe, a među 25.000 ekshumiranih identificirano je, predano obiteljima i ukopano više od 23.000, rekao je član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović.

U toj razlici od 23.000 identificiranih, a 25.000 ekshumiranih još se, kaže, kriju neki identiteti do kojih je u ovom času nemoguće doći, jer su to ljudi bez bliskih članova obitelji te se ne mogu uzeti uzorci krvi za DNK analizu.

Mašović je, na Međunarodni dan nestalih, poručio kako je u procesu traganja zakazala savjest mnogih, posebno svjedoka za koje kaže da nisu sudjelovali u zločinima, ali da njihova šutnja produbljuje bol obitelji koje još tragaju za nestalima.

''Kada su u pitanju nestale osobe u BiH ili iz BiH (jer nestalih državljana naše države ima i u susjednim državama prije svega u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori) savjest mnogih je zakazala. Prije svega savjest naredbodavaca, izvršitelja, onih koji su ukopavali žrtve u tajne masovne grobnice ili pojedinačne grobnice, potom onih koji su te žrtve iskopavali i izmještali na sekundarne i tercijarne lokalitete. Posebno je zakazala savjest svjedoka, to su ljudi koji nisu okrvavili ruke, koji su bili neposredni ili eventualno posredni svjedoci, čuli su od izvršitelja (ili nekoga drugog) gdje je izvršena likvidacija, gdje se nalazi tajna masovna grobnica ili pojedinačna grobnica'', istaknuo je Mašović u izjavi novinarima u Sarajevu.

Mišljenja je da je zakazala savjest i pojedinih političara prvenstveno ''u manjem bh. entitetu u čijim su ladicama izvještaji o likvidacijama, grobnicama i dislociranju tih grobnica".

Smatra da je traganje za nestalima, posebno u ratovima, proces bez kraja. Dokaz za tu tvrdnje su, kaže, posmrtni ostaci šest časnika austrougarske vojske iz Prvog svjetskog rata, koji su pronađeni u jezeru Perućac prilikom pokušaja pronalaska žrtava iz 90-tih godine.

''Teško je sad procijeniti koliko je žrtava koje neće biti pronađene, koje se nalaze u mulju i na dnu Drine i drugih bosanskih rijeka, žrtava koji se nalaze izvan BiH gdje ne postoji spremnost vlada tih država da otkriju informaciju o postojanju takvih grobnih mjesta. Teško je reći i to koji broj žrtava je spaljen, onih čiji su posmrtni ostaci pretvoreni u pepeo, poput kuće u Pionirskoj ulici u Višegradu za koju znamo koliki je najmanji broj žrtava ali istovremeno znamo da nikad nitko od njih neće biti pronađen, identificiran niti predan obitelji'', kazao je Mašović.