Europu brine oružje s Balkana

Na zapadnom Balkanu se u opticaju trenutno nalazi do šest milijuna komada malog vatrenog oružja, koje predstavlja rizik ne samo za regiju, nego i za cijelu Europu, navodi njemačko Ministarstvo inozemnih poslova (MIP) u Berlinu. Zbog ove opasnosti ističu da su Njemačka i Francuska pokrenule inicijativu sa zemljama regijeda se zajedničkim aktivnostima smanji ovaj sigurnosni rizik.

Ilegalni kanali

Oni upozoravaju da mnogo oružja s crnih tržišta zapadnog Balkana krijumčarskim kanalima nađe put ka ostalim dijelovima Europe, te upozoravaju da su atentatori iz Pariza, koji su 7. siječnja 2015. godine napali redakciju "Charlie Hebdo", kada su ubili 12, a ranili 11 ljudi, koristili oružje sa naših prostora.

"Atentatori su svoje automatsko oružje dobavili ilegalnim kanalima iz balkanske regije. Procjena je da se još šest milijuna komada ovakvog oružja iz ratnih vremena nalazi u ovom regiji", naglašeno je na internet stranici njemačkog MIP-a.

Kako kažu u Ministarstvu, prvi sastanak ove vrste održan je u srpnju 2018, a plan je da se do 2024. usvoji strategija pune kontrole malog vatrenog oružja u regiji. Predviđeno je da se suzbije ilegalna prodaja oružja i streljiva, kao i da se stave pod kontrolu sva skladišta naoružanja proistekla iz vremena bivše Jugoslavije.

Na konferenciji koja je tim povodom prošlog mjeseca održana u Berlinu, Hajko Mas, ministar vanjskih poslova, rekao je da je ovaj problem jedan od razloga što Berlin podržava prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, te da se sve ove mjere provode u skladu s europskim smjernicama.

Sve zemlje regije usvojile su akcijske planove kako bi postigli zacrtane ciljeve do 2024. godine, a trenutno se radi na uvezivanju ministarstava pravde u regiji i jačem kaznenom progonu.

Oružani incidenti

UNDP je u skladu s ovim programom instalirao platformu za praćenje oružanih incidenata u regiji, s interaktivnom mapom na kojoj su zabilježene lokacije i vrijeme. Primjera radi, 6. veljače 2019. godine na mapi je zabilježeno sedam oružanih incidenata na cijelom Balkanu, od kojih su tri bila u BiH - dva u Banja Luci i jedan u Sarajevu. Skoro svaki dan su u BiH zabilježeni neki oružani incidenti koji uključuju pucnjave, oružane pljačke, eksplozije, zapljene oružja i slične aktivnosti.

U UNDP-u ističu da je cilj Ureda za kontrolu ručnog i lakog naoružanja jugoistočne i istočne Europe pomoći zemljama regije da se izbore s ovim problemom. Platforma s interaktivnom mapom, kako kažu, postoji od 2014. godine i obuhvaća Albaniju, BiH, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

"Mapa može poslužiti kao informativni alat za interveniranje s konačnim ciljem da se uspostavi efektivnija kontrola vatrenog naoružanja i smanjenje opasnog utjecaja na građane", naglašeno je.

U Koordinacijskom odboru za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja kažu da su tijekom 2019. godine realizirane dvije akcije uništavanja lakog naoružanja, te da je uništeno oko 3.600 komada.

"U protekle četiri godine ukupno ih je uništeno oko 20.000, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na period 2013-2016. godina, kada je uništeno ukupno 11.000 komada i dijelova malog i lakog oružja", kažu oni.

Aleksandar Radić, stručnjak za sigurnost iz Beograda, kaže za "Nezavisne" da je poslije balkanskih ratova ostalo mnogo oružja i da je očekivano da se ono šverca tamo gdje se na crnom tržištu može dobiti više, što je EU.

"Ipak, ne vidim da se išta novo i dramatično događa u tom pogledu. Nema indikatora da se radi o velikim poslovima po obimu. U EU su ponekad previše osetljivi i Balkan se uvek prepoznaje kao tradicionalni očekivani izvor problema. Povoda za to ima, ali EU ima svoj svijet organiziranog kriminala i, naravno, ilegalne trgovine oružjem koje koriste uglavnom upravo kriminalci", kaže Radić.