Za ratne i neratne invalide u BiH se izdvaja milijarda KM godišnje

Centar za zastupanje građanskih interesa priopćio je da se iz državnog budžeta godišnje izdvoji više od milijardu KM za ratne i neratne invalide. "Radi se o gotovo 200.000 korisnika socijalne pomoći po osnovu ratnih prava, u oba bh entiteta, dok niko zapravo ne zna točan broj neratnih invalida u BiH".

Prema analizama Svjetske banke, 12,4 posto stanovnika BiH dobiva neki oblik socijalne pomoći ili ima neki oblik prinadležnosti.

Međutim, socijalna davanja su loše usmjerena, i ne smanjuju siromaštvo. Od novca koji je usmjeren na socijalne kategorije, 17 posto odlazi pojedincima iz petine stanovništva BiH u kojoj su najsiromašniji građani, a 27 posto pojedincima iz dvadesetine ukupnog stanovništva u BiH.

Problem sa socijalnim davanjima je u tome što je njihov najveći dio, 66 posto u FBiH i 75 posto u RS, usmjeren ka ratnim kategorijama i zasnovan na pravu, te nije ograničen drugim primanjima.

Naknade po osnovu prava primaju ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata, porodice poginulih i neratni ili civilni invalidi (rođeni kao invalidi ili s invalidnošću stečenom na poslu ili drugim nesretnim slučajem).

Sredstva dobivaju po osnovu invalidnine, ortopedskih pomagala, tuđe njege i pomoći, za liječenje u banjama. S obzirom na to da invalidnine nisu ograničene drugim primanjima, ministar ili zastupnik i doktor nauka i trgovac i privatni poduzetnik i nezaposlena osoba primaju isti iznos invalidnine i drugih oblika pomoći.

Po riječima Damira Mehmedbašića, izvršnog direktora Fondacije CPI, visoki nivo socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini je neodrživ, ponajprije zbog toga što se ne isplaćuju onima kojima su namijenjena, nego uglavnom idu u džepove privilegiranih.

Osim što se radi o jednoj od najvećih nepravdi u našoj zemlji, neefikasna raspodjela socijalnih davanja predstavlja i prepreku za razvoj, ističe se u priopćenju.

Svjetska banka je u više navrata predlagala moguće mjere za smanjenje ovih davanja ili barem njihovog boljeg usmjeravanja: bolje vođeni registri i izbjegavanje dvojnih davanja ili redefiniranje programa pomoći, ali od toga za sada nema ništa.

I EU ima programe za reforme socijalnih davanja ugroženim kategorijama stanovništva, ali BiH je još daleko od mogućnosti da koristi te programe, priopćio je Centar za zastupanje građanskih interesa.