Za najteža kaznena djela optuženo oko 100 osoba, a u zatvoru ih tek 14

Iako su optuženi i osumnjičeni za najteža kaznena djela, od njih oko 100, samo je Sud BiH zadržao u pritvoru 14 osoba. Među optuženima koji se nalaze u pritvoru su Aleksandar Cvetković, optužen za genocid počinjen u Srebrenici a pravosuđu BiH izučen iz Izraela, kao i Zemir Kovačević, optuženi za ratne zločine počinjene u Bosanskom Brodu koji je izručen iz Švedske.

Najduže od svih optuženih u pritvoru boravi Nedžad Hodžić, kojem je na teret stavljeno strijeljanje Hrvata u Trusini kod Konjica, kao i zločin počinjen na Igmanu. Hodžić je u pritvoru tri godine i nekoliko mjeseci. Zadržavanje u pritvoru od podizanja optužnice, prema kaznenom zakonu, može trajati tri godine. Međutim, kada je Hodžiću istekao pritvor u trajanju tri godine, a u vezi sa zločinom počinjenim u Trusini, on je pušten i odmah zatim uhićen zbog optužbe za zločine počinjene na Igmanu.

Prema zakonu, pritvor je krajnja mjera koja se određuje da bi se osiguralo prisustvo optuženog na suđenju, ili njegova dostupnost istražnim organima. Razlozi zbog kojih se određuje pritvor jesu, između ostalog, postojanje osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo, ukoliko postoji mogućnost bjekstva, uništavanja dokaza, utjecaja na svjedoke ili saučesnike.

U većini slučajeva, Sud BiH je odredio mjere zabrane, koje uključuju zabranu napuštanja mjesta boravišta, oduzimanje putnih isprava, te zabranu uspostavljanja ili održavanja bilo kakvih kontakata s potencijalnim svjedocima ili suizvršiteljima.

Mjere zabrane nekada se određuju i optuženima koji su osuđeni prvostupanjskim presudama. Takav slučaj je sa Zoranom Milićem, koji je osuđen na devet godina zatvora zbog zločina počinjenih u Busovači, kao i sa Zoranom Dragičevićem, koji je osuđen na 11 godina zbog zločina u Sarajevu.

Među onima koji najduže borave u pritvoru je i Veselin Vlahović zvani Batko, koji je nepravosnažno osuđen na maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za zločine počinjene nad civilima na području sarajevskih naselja Grbavica, Vraca i Kovačići. Vlahović je proglašen krivim da je od svibnja do srpnja 1992. godine ubio oko 35 osoba, silovao 11 žena, zlostavljao, odvodio u ropstvo, mučio i pljačkao nesrpsko stanovništvo.

Također, Dražen Mikulić, koga je Sud BiH nepravosnažno osudio na šest godina zatvora za zločine počinjene 1993. u logoru Dretelj, u pritvoru je od rujna 2012., kada mu je i izrečena prvostupanjska presuda.

Jedna od mjera kojom se osigurava prisustvo optuženih jeste i polaganje jamstva. Tako je Sud BiH iz pritvora pustio Zulfikara Ališpagu, optuženog za zločin u Trusini kod Konjica, prihvatajući jamstvo čija je vrijednost preko 530.000 maraka. Na isti način je i Nihad Bojadžić, koji je optužen za zločin u Jablanici i Konjicu, pušten iz pritvora uz prihvatanje jamstva u vrijednosti od 746.658 KM.

Uz jamstvo je pušten i Edin Džeko, optužen za zločin počinjen u Konjicu i Jablanici a pravosuđu BiH izručen iz Amerike. Vrijednost jamstva je preko 600.000 maraka. Činjenice govore da se ranijih godina mnogo češće određivao pritvor osumnjičenima i optuženima za ratne zločine. Tako je 2007. godine u pritvoru Suda BiH bilo čak 29 osumnjičenih za ratne zločine, a trenutno ih je samo trojica, zbog sumnje da su počinili zločin u Prozoru i Bileći.

U pritvoru se nalaze Nikola Marić, koji se sumnjiči za zločin u Prozoru, te Miroslav Duka i Goran Vujović, osumnjičeni za zločin počinjen u Bileći. Prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP), pritvor osumnjičenima može trajati najviše 12 mjeseci od dana uhićenja. Nakon isteka tog roka, ukoliko nije podignuta optužnica, osumnjičeni se pušta iz pritvora.

Pravosnažnom presudom osuđeni su Mirko (Špire) Pekez i Milorad Savić, zbog zločina počinjenog u selo Tisovac kod Jajca. Ova presuda je izrečena nakon što je Ustavni sud prethodnu pravosnažnu presudu ukinuo zbog 'pogrešne primjene zakona'. Pekez je osuđen na deset, a Savić na 15 godina, ali im Sud BiH nije odredio pritvor.

Iz Suda su objasnili da sloboda osumnjičenog, odnosno optuženog, može biti ograničena samo pod uvjetima propisanim zakonom, priopćeno je iz BIRN-a.