Za konačnu presudu još se čeka dopunsko vještačenje

Pola godine nakon pripremnog ročišta još uvijek nije održana rasprava po pitanju tužbe koju je konzorcij Brodomerkur - A3 pokrenuo protiv Sveučilišta, od kojeg traži naknadu u iznosu od pet milijuna maraka. Od izvora dobro upućenog u cijeli slučaj doznajemo kako još uvijek nema naznaka da će se rasprava održati u skorije vrijeme.

- Čeka se dopunsko vještačenje. Sve je i dalje u toj fazi i još nije obavljena rasprava. Odmah po dobivanju vještačenja za očekivati je konačnu presudu, rekao je sugovornik Dnevnog lista, dobro upućen u cijelu situaciju.

Rasprava je na Općinskom sudu Mostar zakazivana u dva navrata, ali iz više razloga nije održana. Prvi puta je otkazana u ožujku zbog toga što Ekonomski fakultet iz Sarajeva, zadužen za vještačenje, to nije na vrijeme učinio pa je odgođena za travanj. Drugi put je ponovno odgođena, jer je pogreškom bila zakazana za uskrsni ponedjeljak. No, od tad do danas nema nikakvih pomaka.

Podsjetimo kako je konzorcij Brodomekrur - A3 izvodio prvu fazu radova na kampusu Sveučilišta vrijednu 183 milijuna kuna, pa je pokrenuo spor, jer je u međuvremenu od potpisivanja ugovora (kraj 2006.) do završetka prve faze radova (lipanj 2009.) došlo do enormnog povećanja cijene građevinskog materijala.

Upravo zbog toga traže nadoknadu od pet milijuna maraka. Krajem prošle godine na pripremnom ročištu sve strane su iznijele pravne argumente i složili su se da vještačenje uradi Ekonomski fakultet iz Sarajeva. Pravno vještačenje bi trebalo dati i konačan odgovor o presuđenoj svoti.

U slučaju da sud prihvati varijantu da se radi o fiksnoj cijeni ugovora, onda izvođači mogu potraživati samo iznos koji prelazi deset posto ukupno ugovorenih radova, a ako prihvati okvirnu cijenu, onda izvođači imaju pravo na razliku koja se pojavljuje već i kod dva posto.

Eventualni gubitak presude bi bio poguban za Sveučilište, kojem bi prijetila blokada računa. Iz tih razloga su tražili od Vlade RH da se umiješa u cijeli proces. Ipak, do danas je nepoznat stav Vlade RH po tom pitanju. Razlog zbog kojega su to tražili je taj što je Vlada RH financirala radove, a sredstva su izvođaču izravno isplaćivana iz Zagreba, iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), a na temelju sporazuma između MZOS-a RH, HBOR-a i Sveučilišta u Mostaru.

Ovdje se radilo o projektu pomoći razvoju Sveučilišta u Mostaru, za koji je Vlada Republike Hrvatske planirala osigurati 360 milijuna kuna za adaptaciju, izgradnju i opremanje objekata kampusa jedinog sveučilišta u Bosni i Hercegovini koje nastavu izvodi na hrvatskom jeziku.

Druga faza radova vrijedna 177 milijuna kuna zbog ekonomske situacije i drugih problema se više i ne nazire.