Za jednu sjednicu povjerenstvo uzme 15 tisuća maraka

Još nitko nije utvrdio koliko točno raznih povjerenstava djeluje pri institucijama u Bosni i Hercegovini i koliko novca ide u džepove raznih političara stručnjaka po ovoj osnovi.

Ured za reviziju institucija BiH načinio je reviziju rada povjerenstava s državne razine iz koje se iščitava kako stotine tisuća maraka idu na rad raznih povjerenstava, koje ne ispunjavaju poslove zbog kojih su osnovane.

Ova povjerenstva uglavnom se i osnivaju kako bi se sa strane namaknuli novci bez mnogo muke. Revizori upozoravaju kako se isplaćena neto naknada po održanoj sjednici povjerenstva kreće od tisuću do više od 10 tisuća maraka u 2011. godini i od 1,5 tisuću do više od 15,5 tisuća maraka u 2012. godini.

Analiza je pokazala da sat aktivnog vremena provedenog u povjerenstvu državu košta između 1 i 4 tisuće maraka neto, stoji u izvješću u kojem se navodi i kako ovakvi podaci pokazuju kako su pisanja u medijima o visinama naknada za rad u povjerenstvima opravdana i istinita.

Revizori su u izvješću naveli kako ne postoji ograničenje u koliko povjerenstvo neka osoba iz institucija BiH može biti angažirana, što dovodi do toga da veliki dio osoba godišnje na osnovi svoje redovite plaće i rada u nekoliko povjerenstava uzme po nekoliko desetaka tisuća maraka i da je pri tome sve zakonom zaštićeno.

Postoje slučajevi da su osobe zaposlene u institucijama BiH, pored svog redovitog posla, bile angažirane u više povjerenstava. Ovo im je omogućilo da u tijeku godine, mimo plaće za redoviti rad, ostvare dodatnih nekoliko desetaka tisuća maraka, kažu revizori.

Na državnoj razini revizori su pronašli podatke za 58 povjerenstava koja su formirali zakonskim aktima Parlament i Vijeće ministara, no ovaj broj je mnogo veći jer pored ovih postoje i druga radna tijela koje osnivaju rukovoditelji institucija kao što su povjerenstva za prijem državnih službenika i zaposlenika, povjerenstva za popis, povjerenstva za javne nabave i druge.

Kad je riječ o broju imenovanih članova povjerensatva, on je različit i kreće se od 3 do 20 pa i više, tako da na državnoj razini imamo nekoliko tisuća članova raznih povjerenstava koji primaju uglavnom mjesečne naknade za taj rad.

Međutim, kada je riječ o njihovom radu, revizori nisu mogli posvjedočiti da je on u skladu s primanjima jer je većina povjerenstava radila do 20 sati u godini dana.

O uzimanju novca po raznim povjerenstvima govori podatak kako članovi Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH mjesečno u svoj džep, radili ne, stave po osnovi članstva od 1200 do 1600 maraka. Isto toliko novca mjesečno uzmu članovi odbora za žalbe građana i Nezavisne povjerenstva za nadzor nad izvršenjem kaznenih sankcija.

Zanimljiv podatak je i taj da svi državni ministri sjede na čelu jednog ili više povjerenstva te kako za tu funkciju, pored svoje redovite plaće, uzimaju još po jednu ili dvije. Isti je slučaj i s parlament arcima. Neki od njih sjede u po nekoliko povjerenstava, a njihova godišnja primanja za rad u povjerenstvima idu i do nekoliko desetaka tisuća maraka.

Daleko najveća primanja po ovoj osnovi imaju u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje gdje predsjednik UO-a, koji je ujedno i državni ministar financija.

U ovom slučaju Nikola Špirić mjesečno po toj funkciji u džep stavi 2288 maraka. Entitetski ministri financija koji su članovi uzimaju po 2080 maraka, tri stručnjaka po 3200 maraka i dva promatrača po 1600 maraka.

U ostalim povjerenstvima naknade se kreću do 1000 maraka. Revizori koji iz godine u godinu upozoravaju na velike troškove za plaće i naknade koje se izdvajaju iz proračuna ovoga puta su sugerirali smanjenje troškova za rad povjerenstava za 15 posto, no kao i u godinama ranije sve će, već sada je jasno, ostati samo na preporuci koju će vlast i članovi povjerenstava i raznih tijela proglasiti kao udar na njih, a samim tim i na državu.