Za govor mržnje se rijetko sudi, a još rjeđe osuđuje u BiH

Pregled i analiza sudske prakse u Bosni i Hercegovini u predmetima govora mržnje pokazuje da su ovo djela za koja se u našim sudovima rijetko sudi, a još rjeđe osuđuje.

Ovo je jedan od zaključaka iznešenih u publikaciji “Izabrani segmenti iz oblasti zaštite ljudskih prava”, zbornika radova 13 radova sudaca, profesora prava, te drugih stručnjaka za ljudska prava, vodećih edukatora i suradnika CEST-a FBiH, u kojoj se razmatraju zaštita osnovnih ljudskih prava kroz sudsku praksu u BiH, a urednik publikacije je dr. sc. Arben Murtezić.

Publikacija sadržajno prati edukativne aktivnosti CESTa, jer predstavljene teme radova prate tematske cjeline održanih seminara u proteklom razdoblju.

Edukaciju te objavljivanje ove dvije publikacije je podržao AIRE Centar sa sjedištem u Londonu, a izboru tema je posvećena posebna pažnja u smislu njihove generalne, ali i posebne važnosti za BiH.

“AIRE Centar, u suradnji s Centrom za edukaciju sudija i tužitelja Federacije BiH, kontinuirano je održavao stručna usavršavanja za sudije i tužitelje u oblasti zaštite ljudskih prava. Tijekom edukacija govorili smo o ravnopravnosti spolova, zabrani diskriminacije po osnovu invaliditeta, postulatima strazburškog sustava zaštite ljudskih prava, upravnim i građanskim sporovima,” izjavila je Biljana Braitwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan, dodavši da su “vodeći pravni autoriteti u oblasti zaštite ljudskih prava u protekloj godini predstavili prakse domaćih sudova i Europskog suda za ljudska prava. Zbog toga smo smatrali kako je važno da njihova znanja i iskustva podijelimo s pravnicima, akademskim istraživačima i širom javnosti.”

Svaki od radova u ovoj publikaciji obrađuje jedno od osnovnih ljudskih prava u kontekstu sudske prakse, kako su predviđena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročita važnost se ogleda u temama koje do sada nisu bile u centru pažnje CESTa, kao što je civilnopravna odgovornost za govor mržnje ili zabrana diskriminacije po osnovu invaliditeta.

Pored toga, tu su i rezultati istraživanja sudske i tužiteljske prakse iz domena krivičnopravnih aspekata govora mržnje.

Ranije izdata publikacija, “Govor mržnje online i u drugom javnom prostoru”, autora Sanje Tadić-Stojisavljević i dr. sc. Davora Trlina, je komparativna studija o problemu koji u BiH ima specifičnu težinu, i koja pruža iscrpan pregled stavova teorije, te daje prikaz odnosa diskriminacije, govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

Ove dvije publikacije obrađuju teme od izuzetnog javnog značaja, iz dva različita ugla: praktičara i akademske zajednice, pa predstavljaju značajan doprinos pravnim profesionalcima, akademskoj zajednici, studentima i drugima u njihovim saznanjima iz oblasti zaštite ljudskih prava.