Vuk i čagalj se približili naseljima u čapljinskoj općini

U okolnostima dugog iščekivanja koncesije za lovište, završili su čapljinski lovci još jednu lovnu sezonu koja se u prvom redu temeljila na izlovu štetočina. Međutim, upravo je ta aktivnost donijela iznenađenje široj javnosti u obliku potvrde kako grabežljivci vuk u čagalj nisu proizvod ''lovačkih priča'', nego stvarnost.

Sumirajući sezonu, Pero Zekušić, predsjednik Lovačkog društva ''Galeb'' Čapljina kaže: ''Proteklu lovnu sezonu usmjerili smo na izlov štetočina kako bi se popravilo brojno stanje divljači u našem lovištu.

Organizirali smo tri hajke, dvije uspješne, a zadnju zbog vremenskih prilika nismo realizirali prema planu, ali odradili smo zacrtano. Prema dojavama sa terena i snimkama nadzornih dnevno-noćnih kamera koje posjedujemo, štetočina je sve više.

Posebice se povećala brojnost čaglja, koji se veže za Pelješac, međutim mi smo na terenu pronašli dva brloga, što znači da je prešao Savu i proširio se sve do Mađarske. U hajkama ih je odstrijeljeno pet, što je za naše malo lovište veliki broj''.

Na upit koja će se divljač naći na udaru novog grabežljivca Zekušić za Večernji list ističe da će se najviše odraziti na populaciju divljači, jarebicu poljku, fazane, pa čak i srneću divljač koja povremeno zalazi u ovo lovište, domaću stoku, ovce i koze.

''Vuk je posebna priča, obično obično se misli da vukovi žive u planinama – Veležu, Čvrsnici, Snježici…međutim snimke naših nadzornih kamera i opažanja govore da se on primakao naseljima. Nanosi sve veće štete i sitnoj divljači i domaćoj stoci, ali i krupnoj - srneća divljač i divlja svinja'', govori Zekušić.

U lovištu se vodi zanimljiva borba za opstanak, a lovci smatraju da će od sadašnjih hajki, unošenja i hranjenja divljači, probijanja staza i slično, dobivanjem koncesije biti u prilici regulirati stanje u prirodi te unaprijediti gospodarenje lovištem.

Nisu zadovoljni dosadašnjim rješenjima na trasi autoceste, koja na dijelu kroz čapljinsku općinu nema prijelaz za divljač. Zapažanja s terena govore da ponovno u lovištu obitavaju jata jarebice kamenjarke, na koju je lov trajno zabranjen, a vrijedi istaknuti kako je pri lovačkom društvu pokrenut i rad sokolarske sekcije.