VSTVBiH: Neophodna jedinstvena praksa i specijalizacija za predmete nasilja u obitelji

Odjel za pravna pitanja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine je, nakon urađene analize o stanju u pravosudnim institucijama na predmetima nasilja u obitelji, naveo da sudovi i tužiteljstva u BiH nemaju jedinstvenu bazu s podacima, i da ne postoji institucionalna suradnja niti specijalizacija sudaca i tužitelja za rad na ovim predmetima.

Iz Odjela su, prvog dana dvodnevne sjednice VSTV-a, naveli da se dobiveni podaci značajno razlikuju u entitetima, a neke podatke koje su dobili ne mogu smatrati relevantnim jer su ih dobivali po zahtjevu i konkretnom predmetu, a ne po njihovom izvještaju iz sistema provjere predmeta (CMS).

"Evidencija nije jedinstvena, ona se ne vodi na isti način, sudovi različito tumače ta djela", naveli su iz Odjela za pravna pitanja.

Pročitajte još

HNŽ i briga za žrtve nasilja - Novca ima, zašto se ne troši?

Ne postoji specijalizacija

U analizi su objasnili da nigdje ne postoji specijalizacija sudaca i tužitelja za rad na takvim predmetima i da zbog toga postupanja mogu biti značajno drugačija.

VSTV je usvojilo prijedloge tog odjela da se kroz CMS napravi jedinstven unos za sve pravosudne institucije kako bi statistika koju dobiju bila točna i lako pretraživa. Prijedlog je usvojen i kako bi Vijeće moglo raditi evaluaciju i provjeru problematičnih sudova i tužiteljstva.

"Neophodno je podsjetiti predsjednike sudova na obavezu da se angažiraju samo sudaca koje su prošle specijalističku obuku i koji bi radili na ovim predmetima", naveli su u obrazloženju zahtjeva za dodatnom specijalizacijom.

Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija kazao je, u pauzi sjednice, novinarima da će se Vijeće u narednom periodu aktivnije uključiti u analiziranje i rješavanje problema sporog i blagog neprocesuiranja povratnika u BiH.

Odgovarajući na pitanje novinara Detektora o stavu i položaju Vijeća prema napadima na povratnike i radu tužiteljstva na rasvjetljavanju tih napada, Lagumdžija je kazao da nije zadovoljan informacijama koje je dobio na lične upite institucijama i maju u planu rad na tom problemu.

"Bez namjere da se miješam u rad, ali smatram da su ti slučajevi morali biti riješeni. To ćemo pitanje definitivno staviti na dnevni red, tražit ćemo i dodatne informacije od tužiteljstva u čijoj nadležnosti se to desilo i vidjet ćemo što Vijeće po tom pitanju konkretno može uraditi", kazao je on.

Održani sastanci

Lagumdžija je objasnio da je održao sastanke s predstavnicima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i iskazao nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija na takvim slučajevima.

Naveo je da zbog eksternih faktora koji nisu zavisili od Vijeća, Odjel za provođenje postupaka po izvještaju, raniji Odjel za integritete, nije postao funkcionalan do prvog predviđenog roka i da su zbog toga tražili produžetak roka od Vijeća ministara BiH koje je 11. siječnja usvojilo taj prijedlog.

Taj odjel bi bio zadužen za provjeru imovinskih kartona nositelja pravosudnih funkcija i bez njegovog uspostavljanja ne može doći do imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

"Ni blizu do tog predloženog 23. ožujka nećemo imati funkcionalan odjel, a on je uvjet za početak rada preuzimanja pozicija nositeljima pravosudnih funkcija", kazao je u odgovoru novinarima Detektora, te dodao da je potreban veliki broj sudaca i tužitelja i da se s natječajima, između ostalog, zbog toga mora čekati.

Pravilnik o sistematizaciji

Kazao je da je Pravilnik o sistematizaciji usvojen i objavljen, ali je potrebno odobravanje sredstava od Vijeća ministara za raspisivanje konkursa.

Pročitajte još

Zašto HNŽ ima najmanje izrečenih mjera prema nasilnicima?

Iznoseći dio informacija o sastanku Radne grupe za pripremu Nacrta zakona o VSTS-u BiH i planiranje dinamike rada, Sana Čengić iz Odjela za pravna pitanja je kazala da su primili finalnu analizu s preporukama vanjskog eksperta sudaca Marina Mrčele i na sastanku zakazanom za naredni tjedan dogovarat će detalje.

Prema toj analizi, predlaže se da se u Zakon ugrade pravila koja bi onemogućila uzastopni izbor članova Vijeća iz istih pravosudnih institucija, da se poveća broj članova, zatim da se izuzme iz sastava VSTV-a član kojeg imenuje izvršna vlast i sastav se dopuni s redovnim profesorima s javnih univerziteta.

"Tu je i preporuka da se mandat članova Vijeća produži na pet godina i da se propišu smetnje za izbor člana Vijeća", kazala je Čengić.