Vršnjačko nasilje u Mostaru: Policija će pokrenuti istragu
"Mi smo zaprimili vaš mail te ga proslijedili nadležnoj Policijskoj upravi. Oni će poduzeti sve zakonski potrebne mjere. Pozvat će se roditelji i djeca. Imamo policijske službenike koji posjeduju certifikate za rad s djecom maloljetnicima te jedino ti policijski službenici mogu razgovarati s njima uz prisustvo roditeljima. Uključit će se Centar za socijalni rad, škola te ćemo poduzeti sve što bude potrebno", kazala je za Bljesak.info glasnogovornica MUP-a HNŽ Ilijana Miloš.
Zaštita maloljetnika
Portal Bljesak.info ove srijede zaprimio je mail u kojem se nalazio videozapis vršnjačkog nasilja. Maloljetna djevojčica tukla je drugu djevojčicu na krovu Staklene banke u Mostaru dok su ostale djevojčice sve snimale uz smijeh.
Mail smo odmah pri primitku proslijedili MUP-u HNŽ, a videozapis radi zaštite maloljetnica nismo objavili. Pojedini čitatelji zamjerili su našem portalu zašto nije objavio identitete maloljetnih djevojčica. No, Zakonu o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku je po tom pitanju vrlo jasan.
"U postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku ne smijemo objavljivati puno ime i prezime radi zaštite identiteta maloljetnika. Poželjno bi bilo da se objavljuje tipa 11-godišnjak, 15-godišnjak... te da se ne navode čak ni inicijali. Cilj je zaštititi maloljetne žrtve pa čak i počinitelje". pojasnila je za Bljesak.info Miloš.
Na pitanje kako djeca i roditelji mogu prijaviti vršnjačko nasilje Miloš je naglasila da je to moguće napraviti u svakoj policijskoj upravi te jednostavno podnijeti prijavu.
Što napraviti?
Što napraviti u slučaju kada je tvoje dijete vršitelj nasilja ili žrtva nasilja pitali smo školskog psihologa Druge osnovne škole Široki Brijeg Kristijana Kraljevića.
"Ja bih predložio da se potraži psihološka pomoć. Profesionalna pomoć potrebna je i onom djetetu koje je vršitelj nasilja, kao i onom koje je žrtva nasilja. Nijedno dijete se ne rađa nasilno niti s potrebom za nasilje. Nažalost, to se događa zato što iz raznih životnih iskustava kako socijalnih tako i preko medija i drugih izvora djeca jednostavno prihvaćaju taj oblik ponašanja i misle da tako mogu riješiti svoje probleme", naglasio je za Bljesak.info Kraljević.
Upozorio je kako je današnje društvo kontaminirano nasiljem te naveo kako je ključno da školski djelatnici pruže adekvatnu zaštitu učenicima.
Kraljević je naglasio i kako je u svemu najbitnija uloga roditelja.
"Koji roditelj bi htio sam sebi reći: 'Moje dijete je nasilnik i ja sam s tim okej'. Kada se to dogodi mi kao roditelji to doživljavamo kao osobni neuspjeh. Mislim da roditelj tu ima jako bitnu ulogu jer mi smo prvi odgajatelji svojoj djeci. Mi smo prvi i modeli po kojima se dijete modelira i uči tako da je jako bitno kako mi gledamo na to i kako mi o tome pričamo", pojasnio je za Bljesak.info Kraljević.
Uloga društvenih mreža
Upozorio je i na ulogu medija, Interneta i društvenih mreža u percepciji nasilja među mladima.
"Mnoge studije pokazuju kako društvene mreže imaju izniman utjecaj na povećanje nasilja i nekih psihičkih problema kod mladih i svega što je vezano za to. Mislim da je jako bitna stvar da mi odrasli postanemo svjesni što činimo onog trenutka kada nešto plasiramo na Internet", zaključio je Kraljević.
Složna je i Nives Nikolić iz Humanitarne udruge Zvončica, koja je ujedno i majka troje djece.
Humanitarna udruga Zvončica je u studenom 2024. godine u Mostaru organizirala panel raspravu u sklopu projekta "Prevencija i suzbijanje vršnjačkog nasilja: od vrtića do fakulteta".
"Kroz naš prvi projekt došli smo do zaključka da djeca imitiraju ono što vide kroz društvene mreže. Tamo se daju neki 'izazovi' djeci da bi bili prihvaćeni u društvu. Ako ne prihvate taj 'izazov' i ne prihvate ono što se od njih traži ne mogu biti 'u toj ekipi' te oni budu izolirani i postaju žrtve nasilja", naglasila je Nikolić za Bljesak.info.
Navela je kako se vršnjačko nasilje danas osim uživo događa i u WhatsApp i Viber grupama, na Snapchatu, TikToku, Instagramu...
"Ili ću biti vođa ili će me netko tlačiti..."
Zajedno s kolegicama iz Humanitarne udruge Zvončica došla je do zaključka kako se kroz školu nasilje sve više događa zbog novčanih sredstava, statusa roditelja, odjevnih komada...
"Nismo mi toliko stari, bilo je toga i u naše vrijeme. Bilo je toga da se djeca potuku, bilo je to da se netko počupa, ali su bili tu roditelji, profesori, ravnatelji škola, pedagozi, susjedi... koji bi to spriječili. Danas naše društvo ide u potpuno pogrešnom smjeru. Nitko se ne želi u ništa miješati dok se ne dogodi nekom tvom. I to je veliki problem", kazala je Nikolić.
Dodala je kako se nasilje ne bi trebalo dogoditi da bi se ovoj temi otvoreno pričalo.
Na pitanje zašto se, po njezinom mišljenju, djeca ne žele miješati u sukob i prekinuti ga, Nikolić je pojasnila kako svatko tko se umiješa automatski postaje žrtva "jer njemu nije mjesto da on to prekine".
"Zamislite koliko su nam djeca u problemu kada je jedini način da budu viđena kroz nasilje. Sva djeca koja čine nasilje zapravo traže razlog da ih netko primijeti. Ne mora značiti da dolaze iz problematične obitelji, daleko od toga. Svi oni su duboko u sebi jako tužni i neprihvaćeni i smatraju da samo tako mogu biti prihvaćeni u društvu. Ili ću biti vođa ili će me netko tlačiti... Tu je problem jer se nitko ne bavi s djecom koja to rade i zašto to rade?", istaknula je Nikolić.
Teška situacija
Ponovila je kako je nasilje danas svuda oko nas, bilo da je riječ o filmovima, reklamama, serijama, igricama...
"Rješenje nije da dijete ni potpuno isključiš od Interneta i na primjer igrica jer će njega opet društvo odbaciti jer on ne zna, nema pojma o tome i oni se neće družiti s njim. Jako je teška situacija danas za odgajati djecu", naglasila je.
Nikolić je za Bljesak.info kazala kako nijedan roditelj ne zna što ga čeka te da treba obratiti pažnju ne samo na zlostavljanu djecu ili vršitelje nasilja, nego i na djecu koja to nasilje podržavaju kako bi bila prihvaćena.
Ključno je, tvrde naši sugovornici, djecu učiti empatiji kako bi prepoznala nasilje te osobu koja treba pomoć. Bitno je razviti i povjerenje kako bi djeca imala dovoljno hrabrosti priznati što im se događa ili čemu su svjedočili.
Ono što ne smije izostati je pravovremena reakcija onih kojima se dijete povjeri kako bi se nasilje zaustavilo.
Ujedno, ovaj slučaj u Mostaru u fokus javnosti stavlja i problem Staklene banke u Mostaru koja je već desetljećima sigurnosna prijetnja te mjesto okupljanja usprkos zabranama.
