Vraća li se Amerika izolacionizmu?

Sve veća potpora republikanskom predsjedničkom kandidatu Ronu Paulu za izbore 2012., čija popularnost raste čak i među „demokratskim“ biračkim tijelom, može se dobrim dijelom pripisati njegovoj kampanji koja se zasniva na izolacionizmu.

Iako je u politici već 40-ak godina, Ron Paul tek u osmom desetljeću života prvi put ima realnih izgleda odsjesti u Bijeloj kući.

Kongresmen Paul se prvi puta kandidirao za predsjednika SAD-a 1988. kao predstavnik Libertarijanske stranke koja promovira potpuno smanjenje državne administracije, kao i smanjivanje utjecaja države na gospodarstvo u cjelini.

Ovaj ultrakonzervativac je poznat i pod nadimkom Dr. No jer se protivi bilo kakvoj državnoj odluci koja nije direktno propisana u Ustavu. Kao dokaz tomu, Paul izjavljuje kako će se suprotstaviti eventualnoj odluci federalne vlade o zabrani pobačaja na području SAD-a, smatrajući kako je to pitanje u nadležnosti svake pojedine države, istovremeno naglašavajući kako se on izričito protivi pobačaju.

Njegov angažman na hitnom povratku američkih trupa iz Iraka i Afganistana prikuplja sve više podrške među američkim biračima, tradicionalno podijeljenim na Demokrate i Republikance, koji angažmane u ovim državama smatraju kontraproduktivnim.

Stav koji u Americi nije viđen još od početka 40-ih godina prošlog stoljeća netom prije ulaska SAD-u u II. svjetski rat, pokazuje kako se Amerikanci žele odreći uloge „svjetskog policajca“ i više se orijentirati na unutarnju politiku i vlastite probleme. Umjesto vanjskog angažmana, Paulova politika se orijentira prema strožim imigracijskim zakonima.

Ono što bi po samu Ameriku moglo biti vrlo opasno jeste njegova pozicija o odnosu saveznih država. Smatra se kako Paulova „antibirokratska revolucija“ u Americi znači davanje više prava državama u odnosu na sadašnje stanje. Tome u prilog ide i slučaj Humberta Leala Garcie. Ovaj Meksikanac je ljetos smaknut u Teksasu zbog silovanja i ubojstva. Kako mu po uhićenju nije pružena konzularna pomoć kao stranom državljaninu, njegovi odvjetnici su tražili poništenje presude u čemu su dobili potporu i Baracka Obame.

Međutim, Vrhovni sud SAD-a donosi odluku prema kojoj međunarodne konvencije (u ovom slučaju odluka o pružanju konzularne pomoći) nisu obvezujuće u američkim saveznim državama ukoliko odluka o njihovoj implementaciji nije donesena u američkom Kongresu. Vrhovni sud je ovom odlukom stavio američke savezne države iznad međunarodnih zakona, koje SAD ionako često zaobilazi.

Američka javnost nezadovoljna Obaminim „mlakim“ vođenjem države se ponovno okreće republikanskim kandidatima, ovog puta čak i ultrakonzervativnim. Ukoliko Ron Paul bude izabran za republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima, Barack Obama će morati „izmisliti“ rat kako bi ostao u predsjedničkoj fotelji.

Po dosadašnjoj praksi, američki birači ne mijenjaju predsjednika, ma koliko nepopularan bio, ukoliko je država u ratu.