Vojnici OS BIH masovno razdužuju uniforme i odlaze iz službe

Val napuštanja Oružanih snaga BiH postaje sve intenzivniji, a to potvrđuje podatak da je lani uniformu samovoljno razdužilo 345 vojnih lica – najviše u posljednje tri godine.

Problemi u vezi sa odlaskom vojnika počeli su kada je Hrvatska postala članica EU. Tada su Hrvati, koji su imali putovnice te zemlje, masovno počeli napuštati postrojbe, odlazeći u europske zemlje u potrazi za boljim poslom. Da taj trend dobiva na snazi, pokazuje izvještaj o radu Ministarstva obrane BiH za 2017. godinu koji je u posjedu “Glasa Srpske”.

Služba je lani prestala za 516 profesionalnih vojnih lica, a najviše ih je uniformu razdužilo na osobni zahtjev. To ih je učinilo 345, čime je njihov broj porastao za više od 100 u odnosu na prethodnu godinu i znatno više u odnosu na ranije razdoblje. Samovoljno je otišlo najviše Hrvata – 138, ali su ih lani u stopu pratile bošnjačke kolege. Uniformu je razdužilo 130 Bošnjaka, dok je službu na vlastiti zahtjev napustilo 77 Srba.

U Ministarstvu obrane BiH ipak navode da i pored toga situacija nije alarmantna jer i dalje imaju mnogo više prijavljenih na natječaje od potrebnog broja. U vojnu službu je primljeno 145 vojnika i 180 časnika i dočasnika.

S druge strane, zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić, koja godinama temeljno prati stanje i rad Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH, smatra da stanje u vojsci nije dobro i da je daleko od zadovoljavajućeg.

“U razgovorima sa vojnicima i ostalima moglo se čuti da su prilično nezadovoljni jer ne vide perspektivu. Znanja koja dobiju do 40 godine, koliko je sada gornja granica za ostanak u službi, nisu dovoljna za život poslije vojske. Ni plaća koja je nekada bila glavna motivacija za mnoge sada to više nije, tako da mnogi odlaze prije vremena u potrazi za boljim životom. To će biti nastavljeno”, rekla je Majkićeva koja je godinama član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH.

Izvještaj Ministarstva obrane pokazao je i da vojni redovi ni lani nisu bili pošteđeni izvanrednih događaja, ali ih je bilo manje u odnosu na 2016. godinu. Evidentirana su 82 izvanredna događaja, odnosno 24 manje na godišnjoj razini. U evidenciji će, međutim, ostati slučajevi pokušaja samoubojstva, napada na vojno lice, težih ozljeda, narušavanja discipline, uhićenja vojnika, napada na vojne objekte, krađe naoružanja, opreme i novca, trovanja hranom, strujnih udara, prometnih nesreća i narušavanje sigurnosti.

U Ministarstvu obrane su ocijenili da je funkcioniranje obrambenog sustava bilo opterećeno otežavajućim okolnostima. Jedna u nizu je nedostatak novca zbog čega je, kako navode, onemogućen razvoj infrastrukture i opremanje i značajnije poboljšanje logistike. Ministarstvo obrane BiH lani je imalo na raspolaganju 285,68 milijuna KM, a potrošili su 270 milijuna. Najviše novca je otišlo za plaće i naknade zaposlenih i za materijalne troškove. Znatno manje novca je dano za nabavku opreme, rekonstrukciju i investicijsko održavanje.

Pripadnici Oružanih snaga BiH lani su bili angažirani kao pomoć stanovništvu u brojnim situacijama. Među tim poslovima bilo je čišćenje kanala za navodnjavanje, rušenje objekta stare psihijatrijske bolnice u Sarajevu, uređenje kampusa u Tuzli, sanacija cesta i drugi radovi.