Vodeće BiH stranke ne plaćaju 'komunalije'

Vodeće stranke u BiH često izbjegavaju platiti račune za vodu, grijanje, najamnine, televizijsku pretplatu, tiskanje i druge usluge javnih i privatnih poduzeća, kao i institucija vlasti. Iako bi trebale biti primjer urednih platiša, događa se da svoje dugove izmire tek nakon tužbi i sudskih presuda. Čak i tada pojedine tvrtke naplate samo dio duga. U proteklih 11 godina na sudovima u BiH je vođeno najmanje 158 postupaka protiv osam stranaka, pokazuju podaci koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.

Tko ima najviše tužbi

Najviše tužbi – 33 - podignuto je protiv SDA. Slijede SNSD sa 25, SDS sa 23, PDP sa 17, Stranka za BiH sa 16, SPRS i HDZ s po 15 i SDP sa 14 tužbi. Ukupna vrijednost ovih sporova iznosi najmanje 3,3 milijuna maraka. Od toga više od dvije trećine otpada na SDS (1,8 milijuna maraka), dok su među većim dužnicima SDA (550.000 maraka) i Stranka za BiH (450.000 maraka). Sudovi nisu dostavili vrijednost tužbenog zahtjeva u 66 sporova. Stranke su najčešće tužene zbog neplaćanja komunalnih usluga, troškova tiskanja izbornih materijala te zbog najamnina za poslovne prostore.

Predstavnici stranaka s kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da je čest problem što stranke nemaju centraliziran financijski sustav, a time ni stalnu kontrolu nad troškovima svojih ogranaka. Također, događa se da stranke nemaju dovoljno novca za sve obveze.

- Zaista je nedopustivo i nije dobro da stranke koje se financiraju iz proračuna imaju solidne prihode, stvaraju obveze koje ne mogu izvršiti, kaže Salem Halilović, član Predsjedništva Stranke za BiH, koja je po visini duga na trećem mjestu. Petina tužbi je pokrenuta zbog neplaćanja računa manjih od 500 maraka. Tako je BH Telecom u srpnju 2005. tužio Općinski odbor SDA Cazin zbog duga od 18 maraka. Dug je izmiren tek nakon tužbe ove javne kompanije.

Dugovanja državi

Najmanje 105 tužbi protiv stranaka pokrenule su državne institucije i poduzeća.
Vrijednost najveće tužbe koju je državna tvrtka podignula protiv jedne stranke je 96.753 marke. Tužbu je 2000. podigla tvrtka Hidrogradnja Pale protiv SDS-a zbog neplaćanja duga za iznajmljivanje poslovnog prostora na Palama te smještaja i prehrane u hotelu na Jahorini.

Nakon što je Okružni sud Istočno Sarajevo poništio prvostupanjsku presudu Osnovnog suda Sokolac, po kojoj je stranka morala vratiti dug s kamatama, postupak je vraćen na Osnovni sud. Dug je nakon nagodbe izmiren 2005.

Pravobraniteljstvo FBiH podignulo je u ožujku 2010. tužbu protiv SDA zbog naplate 54.280 maraka duga za rentu i režije za razdoblje od kolovoza 2008. do prosinca 2009. SDA je od Službe za zajedničke poslove tijela FBiH iznajmila poslovni prostor od 328 kvadratnih metara na adresi Maršala Tita 9a u Sarajevu.

Amir Zukić, generalni tajnik SDA, kaže kako stranka koristi prostorije manje površine nego je u ugovoru te da zato ne žele platiti puni iznos, i da nije poznato tko je vlasnik prostorija. Sudski postupak je u tijeku. Zbog neplaćanja najamnine za prostore na istoj adresi, stručna služba je pokrenula postupak i protiv još četiri manje stranke. Do sada je presuđeno samo u slučaju LDS-a koji mora platiti dug od blizu 50.000 maraka. Zbog neplaćanja RTV pristojbe, vodećih osam stranka je tuženo 38 puta. Najveći broj tužbi po ovoj osnovi (18) ima SNSD.

"Besplatna" kampanja

Iako u izbornim godinama stranke za kampanje troše mnogo novca, nerijetko ostaju dužne tiskarama i drugim tvrtkama koje im izrađuju predizborne materijale. Zbog neplaćanja usluga u predizbornoj kampanji SDA i SBiH su tužene po pet, a SDS tri puta. Najveći dug tiskarama – od više od 420.000 maraka - napravila je SBiH.

Privatna tvrtka Birograf iz Sarajeva ih je, pored ostalih tvrtki, zbog neplaćanja isporučenog reklamnog materijala za izbore 2002. tužila za iznos od 376.000 maraka. Slučaj je okončan 2004. nagodbom, nakon čega je stranka platila 200.000 maraka.

Novinar CIN-a je pokušao stupiti u kontakt s vlasnicima Birografa. Iako nikad nije brisana iz Registra samostalnih zanatskih radnji, tvrtka se ne nalazi ni na jednoj od prijavljenih adresa.

- U toj euforiji predizborne kampanje, kad ljude uhvati i trema u očekivanju rezultata, onda vjerojatno i financijski razum ode u stranu, pa se ljudi pruže malo više, misle da će imati bolji uspjeh ako više potroše na reklamni materijal, kaže Halilović.

Ovu stranku je 2007. tužilo i državno poduzeće "Dom štampe" iz Zenice zbog blizu 30.000 maraka duga za neplaćene izborne materijale u razdoblju od 1998. do 2006.
Nagodbom iz 2009. plaćeno je nešto manje od polovice iznosa duga.
Prema riječima Gorana Bojanovića, pravnika "Doma štampe", preostali dio tuženog iznosa nisu mogli ni dobiti, jer prethodna uprava nije podnijela tužbe na vrijeme.
- To je bila neka simbioza politike i onih koji su vodili ove tvrtke, pa pored ostalog i "Dom štampe". Nisu smjeli, vjerojatno, ni utužiti…, kaže Bojanović. Zbog neplaćenih dugovanja tvrtka se nalazi u stečaju.

Privatno poduzeće "Europlakat" iz Sarajeva tužilo je u prosincu 2009. SDA za iznos od 300.000 maraka, zbog neplaćenog duga za izdavanje reklamnih površina i postavljanje reklamnog materijala tijekom kampanje za Općinske izbore 2008.

Zukić kaže da je SDA izmirila dio duga, ali da se ne slažu s iznosom koji navodi Europlakat. Dodaje da su ranije imali praksu da prolongiraju plaćanje, ali da ih je tužio novi menadžment poduzeća. Nijaz Gracić, direktor Europlakata, nije želio davati izjave - jer je suđenje u tijeku. Sabiha Šaćirbegović, vlasnica poduzeća Bigraf iz Bihaća, kaže da stranke tijekom kampanje daju obećanja koja je kasnije teško naplatiti, pogotovo ako ne ostvare planirani rezultat. Bigrafu su nakon predizbornih kampanja ostajale dužne SBiH i SDA. SDA je platila dug nakon tužbe.

Najveća tužba

Mada u likvidaciji, Privredna banka Istočno Sarajevo već šest godina vodi sudsku bitku sa SDS-om oko povrata duga od 400.000 maraka te za 1,2 milijuna maraka kamata za kredit, uzet uoči izbora 1998. Osnovni sud u Istočnom Sarajevu utvrdio je u studenome 2005. da je ova banka dala kredit tvrtki DP Spekta, čiji je osnivač SDS.

Ova tvrtka nije imala imovinu, zaposlene ni svoje urede. Prema presudi, kredit je podignut kako bi se financirala predizborna kampanja stranke. Presudu je potvrdio Okružni sud u Istočnom Sarajevu u veljači 2006. Dragan Ćuzulan, tajnik SDS-a, kaže da je stranka tada uplatila 2 milijuna maraka.

- Bili smo pod prijetnjom blokade računa, kaže on. Stranka se kasnije žalila Vrhovnom sudu RS-a koji je u studenome 2008. poništio ranije presude, uz obrazloženje da je tada važio raniji zakon po kojem za obveze poduzeća odgovaraju upravni i izvršni odbor, a ne osnivač poduzeća - SDS. Predmet je trenutačno, po zahtjevu Privredne banke Istočno Sarajevo, u žalbenom postupku pred Ustavnim sudom BiH.

TUŽBE:
33 SDA
25 SNSD
23 SDS
17 PDP
16 SBiH
15 HDZ
15 SPRS
14 SDP