Vlasti RS vraćaju fokus na zakon o "agentima stranog utjecaja"

Političari iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, nakon kriminalizacije klevete, sve su glasniji o namjeri da usvoje zakon o proglašavanju nevladinih organizacija stranim agentima, koji će, prema mišljenju aktivista i stručnjaka, bitno smanjiti demokratska prava i slobode građana, piše Detektor.ba.

Nekoliko tjedana nakon što je Narodna skupština u ovom entitetu usvojila izmjene Kaznenog zakona i kriminalizirala klevetu ali i ostala "djela protiv ugleda i časti", koje su novinari doživjeli kao ograničenje slobode govora, sada bi prema najavama entitetskih dužnosnika, ali i strahovima nevladinog sektora na red trebao doći zakon za "uređivanje" nevladinih organizacija.

Nacrt zakona o posebnom registru

Vlada Republike Srpske je još koncem ožujka ove godine usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Njime se neprofitne organizacije osnovane u Republici Srpskoj, koje u potpunosti ili samo djelomično financiraju druge države ili međunarodne organizacije, označavaju kao agenti stranog utjecaja.

Predsjednik Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Aleksandar Žolja nakon kriminalizacije klevete nema dilema koje su stvarne namjere vlasti.

"Ovaj zakon također želi ugušiti mogućnost svake kritike i vodi u diktaturu", kaže Žolja.

Zakon o nevladinim organizacijama je ranije najavljivao predsjednik entiteta Milorad Dodik, ali je službeni predlagač, kao i kod izmjena Kaznenog zakona, Ministarstvo pravde.

Inspekcijski nadzor jednom godišnje

Ministar pravde Miloš Bukeilović objasnio je da će zakon uz redovne kontrole poslovanja predvidjeti i inspekcijski nadzor jednom godišnje.

"Sada se uvodi mogućnost da građani, republički organi, kao i sva druga fizička i pravna lica koja su zainteresirana, izvrše i jednu vrstu predstavke gdje će se vršiti i vanredna inspekcijska kontrola ovih organizacija", naveo je Bukeilović.

Prema njegovim riječima, cilj je i prevencija zloupotrebe nevladinih organizacija i njihovih novčanih tokova, uz napomenu da se takve zloupotrebe koriste za "društvenu destrukciju, destabilizacije, čak i financiranje terorističkih organizacija".

Sličan zakon se u Rusiji koristi za represiju

Tekst predloženog Zakona o registru nevladinih organizacija ima 20 članova i odnosi se isključivo na nevladine organizacije koje dobivaju sredstva iz inostranstva i zabranjuje im se političko djelovanje, a distribucija njihovih promotivnih materijala će morati imati posebnu oznaku.

Sličan zakon se u Rusiji koristi za represiju nad nevladinim organizacijama i medijima i vremenom je postao inspiracija političarima u drugim zemljama, poput Gruzije. Dodik je ranije rekao da se zakon u Republici Srpskoj donosi po uzoru na SAD, ali aktivisti strahuju da će on biti korišten za diskriminaciju i označavanje kao neprijatelja ali i sužavanje djelovanja.

"Nezavisni glasovi iz udruženja i mediji trebaju da budu utišani kroz diskriminaciju, stigmatizaciju i zadiranje u osnovna ljudska prava. To je prava namjera ovog zakona, a ne transparentnost. Ustvari, zanimljivo je da vlast traži od sviju transparentnost, a sama nije spremna za to", kaže Žolja.

Iako se poziva na zakon iz SAD-a, Dodik se, prema mišljenju odvjetnika Aleksandra Jokića, više oslanja na zakon u Rusiji iz 2012. godine.

"Koliko mi je poznato, ovakav zakon nemaju zemlje Europe, a izvjesno je da nemaju ni SAD, na koje se pozivalo u procesu predlaganja", kaže Jokić.

Onemogućavanje nevladinim organizacijama da predlažu amandmane

On objašnjava da bi zakon onemogućio nevladinim organizacijama da predlažu amandmane ili podzakonske akte koji bi trebalo da unaprijede život građana u Bosni i Hercegovini.

Slično smatraju i u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini, organizaciji koja se već godinama nalazi pod velikim udarom političara zbog svojih analiza i istraživanja korupcije.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja, kaže da organizacije koje se regularno financiraju nemaju ništa protiv da se vrši kontrola financija, te da se objavljuju ti izvještaji, jer organizacije već imaju i prema postojećim zakonima tu obvezu.

"Svako od udruženja je obavezno podnositi financijske izvještaje, kako APIF-u, tako i Ministarstvu pravde BiH, ili kako je već koje udruženje registrirano u zavisnosti od toga gdje je registrirano, i postoji mehanizam koji nadležne institucije mogu iskoristiti da kontroliraju financiranje, uključujući Poreznu upravu", kaže Korajlić.

Upravo zato jer su kontrole već propisane u postojećim zakonima, Korajlić smatra da je stvarni cilj novog zakona pravljenje pritiska na udruženja, njihovo etiketiranje kao stranih agenata, da bi se ugasilo malo preostalih nezavisnih organizacija koje prate postupanje institucija u Republici Srpskoj.

"Ono što je u zakonu posebno sporno jeste zabrana takozvanog političkog djelovanja", kaže Korajlić.

Sporna je ustavnost teksta

Ona podsjeća da je sličan pokušaj bio u ranijem nacrtu 2015. godine, kada je političko djelovanje postavljeno previše široko.

"Ne odnosi se to samo na udruženja koja eventualno podržavaju političke stranke, već se odnosi i na primjer klasične aktivnosti zagovaranja koje civilno društvo stalno radi, a koji se tiče razvoja politika, djelovanja prema institucijama, i to su čak naveli, institucijama Republike Srpske i predstavnika entitetu u institucijama BiH", kaže Korajlić.

Dodaje i da je riječ o samo još jednoj aktivnosti koju su entitetske vlasti poduzele da stvore atmosferu da se za narodnog neprijatelja proglasi bilo koja osoba koja kritizira rad domaćih vlasti.

Uz političku dimenziju ovog zakona, pravnici smatraju spornim samu ustavnost teksta. Odvjetnik Jokić smatra da se krše osnovni postulati prava i sloboda. On tvrdi da je smisao zakona neustavan odnosno protivan duhu demokratskih društava.

"Pored toga, sam tekst zakona i obaveze koje se nameću pojedinim udruženjima građana, samo po osnovu zemlje odakle dolaze donacije, predstavlja diskriminaciju i nejednako postupanje prema pravnim licima u Republici Srpskoj", smatra Jokić.

Cilj zakonskog teksta

Ukoliko se zakon usvoji, dodaje on, prema dosadašnjoj praksi bit će potrebno i do dvije godine da Ustavni sud Republike Srpske donese odluku o ustavnosti, a da se za to vrijeme mnoge organizacije mogu naći pod udarom vlasti.

"Ako primjena bude stroga, očekujem da će se mnoge nevladine organizacije, ali i mediji, odlučiti da smanje aktivnosti u Republici Srpskoj ili da skroz prestanu da djeluju i premjeste se u Federaciju, ili trajno prestanu sa radom. Mislim da je to i cilj ovakvog zakonskog teksta", kaže Jokić.

Zakon i njegovi mogući negativni efekti privukli su pažnju i pravnih stručnjaka iz regije i Europe.

Napad na slobodu

Poznata hrvatska Odvjetnica Vesna Alaburić navodi da zakonsko rješenje nije u skladu ni sa međunarodnim konvencijama.

"Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, ako bude usvojen u predloženom tekstu, objektivno bi predstavljao atak na slobodu udruživanja u Republici Srpskoj i imao nesagledive štetne posljedice za civilno društvo u Republici Srpskoj. Takav zakon mogao bi biti i ozbiljna prepreka težnji Bosne i Hercegovine da postane članica Europske unije", navodi Alaburić u podužoj analizi o namjeri da se nevladine organizacije proglase agentima stranog utjecaja.

Skoro identičan stav u posljednjih nekoliko mjeseci iznijeli su predstavnici brojnih međunarodnih organizacija, od Venecijanske komisije, Delegacije Europske unije u BiH, OSCE-a i drugih.

Prema jednom od 14 prioriteta za približavanje BiH Europskoj uniji, vlasti su dužne osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući europske standarde o slobodi udruživanja.

Zabrinutost

Šef Delegacije i specijalni predstavnik Unije u BiH Johann Sattler je, komentirajući inicijativu, rekao da je ona zajedno sa kriminalizacijom klevete u suprotnosti sa preporukama Europske komisije za dodjelu kandidatskog statusa BiH i razumijevanja da će vlasti raditi na osam hitnih prioriteta.

U Misiji OSCE-a u BiH kažu da građani, aktivisti i novinari koji rade u Banja Luci zaslužuju bolje od trenutnih prijedloga zakona.

"Misija OSCE-a BiH, kao i druge izvršne strukture OSCE-a, kao što su Predstavništvo za slobodu medija i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, jako su zabrinute zbog neprijateljskih odnosa prema novinarima i javnom civilnom društvu u BiH", kaže Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH.

Dodaje da OSCE stoji uz civilni sektor u BiH i podržava njegovu "ključnu ulogu koju igra u jednom živahnom demokratskom društvu".

"Predstavnici civilnog društva nam također govore da se osjećaju da su pod prijetnjom ovdje u Republici Srpskoj", dodaje Aggeler.

Vlasti RS-a ne odustaju

Unatoč ovim pozivima i kritikama, čini se da vlasti Republike Srpske neće odustati od uvođenja zakona, pozivajući se na najave da bi neka vrsta sličnog zakona trebalo da bude usvojena na prostoru Europske unije i SAD-a.

"Zakon o nevladinim organizacijama će biti usvojen", rekao je Dodik još u ožujku ove godine i nastavio do danas ponavljati tu namjeru.

"To neće moći da zaustave stranci, pa ni sama EU. Republika Srpska je to pokušala 2018. godine, ali je od toga odustala nakon intervencija koje su bile snažne iz EU", kazao je ranije Dodik.

Nakon još jedne krize vladajuće koalicije na državnoj razini u srpnju, Dodik je rekao da želi ubrzati usvajanje zakona iz europskog paketa, ali nije javno izjavio da odustaje od zakona o agentima stranog utjecaja.