Vlast u Sarajevu će kažnjavati širenje lažnih vijesti

Vlada Kantona Sarajevo krajem prošlog mjeseca je utvrdila Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim je, između ostalog, obuhvaćeno i proširenje javnog prostora i na online sferu te ujedno regulirano i širenje lažnih vijesti.

U odnosu na raniji Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, dvije najveće novine u ovom koji je Vlada SK usvojila na sjednici 27. travnja, su upravo proširenje javnog prostora i na online sferu te sankcioniranje, pored samih prosjaka i onih koji daju milostinju u novcu, javlja Klix.

Kako je kazao ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, ono što je još predviđeno ovim zakonom jeste i sankcioniranje propuštanja prijavljivanja narušavanja javnog reda i mira u ugostiteljskim objektima.

"Razlog za uvođenje ove mjere je činjenica da je policija u velikoj mjeri dobivala od građana prijave i saznanja o narušavanju javnog reda i mira u ugostiteljskim objektima što je otežavalo pravovremeno djelovanje samih policijskih službenika. Povećanje iznosa najnižih i najviših novčanih kazni za prekršaje je također novina ovog zakona i ista predstavlja usklađivanje sa Zakonom o prekršajima FBiH. Aktualni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo je u primjeni 13 godina i jasno je da kao takav ne može odgovoriti svim izazovima novog doba, zbog toga smo se posvetili preciznoj analizi potreba kako bi u što većoj mjeri zakonskim regulativama zaštitili naše građane", kazao nam je Katica.

Kazne za širenje lažnih vijesti idu i do 1.800 KM

Važeći zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ne regulira ponašanje na internetu, a kako se suočavamo sa ovim problemom sve češće, ovim Nacrtom zakona reguliran je i ovaj segment.

"Kao i do sad, za svaki prekršaj građani će i ove slučajeve prijavljivati policiji, odnosno u najbližim policijskim upravama. Nakon toga će policijski službenici utvrditi činjenično stanje i svakako postupiti u skladu s tim, odnosno pokrenuti daljnje postupke", pojašnjava Katica.

Također, novina u ovom zakonu jeste i povećanje kazni za kršenje javnog reda i mira. Između ostalog, visina novčane kazne za iznošenje i prenošenje lažnih vijesti ići će i do 1.800 KM.

"Ovim Nacrtom su predviđena uvećanja novčanih kazni za prekršaje gdje je posebni minimum i maksimum kazni usklađen sa Zakonom o prekršajima FBiH, gdje raspon kazni za fizička lica iznosi od 100 do 2.100 KM, od 300 do 2.100 KM za odgovorno lice pravnog subjekta, te od 1500 do 15.000 KM za pravno lice. Za članove 10, 17 i 19. (Naročito drsko ponašanje, preprodaja ulaznica i upotreba pirotehničkih sredstava) su predviđene kazne od 400 do 1.200 KM, za članove 11, 13 i 21. (ozbiljna prijetnja, prostitucija i stvaranje buke) su predviđene kazne od 500 do 1.500 KM, te za članove 14, 24 i 30. (prosjačenje, vrijeđanje osjećaja građana iz mržnje i iznošenje i prenošenje lažnih vijesti i tvrđenja) kazne iznose od 600 do 1.800 KM", kaže Katica.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala za Klix.ba kaže da se ovakav zakon često može zloupotrijebiti i da se, nažalost, rijetko kada objektivno pristupa kada je u pitanju sankcioniranje i da, kao takav, nositeljima vlasti služi za obračun sa neistomišljenicima.

Zakon se ne smije zloupotrijebiti

Korajlić kaže i da se ovakvim zakonima izlazi van okvira preširokim definicijama, van okvira onoga što zaista podrazumijeva širenje panike. Drugi nedostatak je pitanje primjenljivosti - ukoliko se to odnosi na iznošenje mišljenja, može dovesti do ugrožavanja slobode govora.

"Zbog toga, mora se jasno definirati zakon da se ne bi događale zloupotrebe i da ne bi dolazili do toga da se policiji daju preširoka ovlaštenja u tumačenju toga kakvog su karaktera određeni sadržaji ili vijesti", mišljenja je ona.

U obrazloženju ovog Nacrta zakona o prekršajima javnog reda i mira, Korajlić kaže da piše da će policija tumačiti karakter i namjeru vijesti. Dodaje da se, zbog toga, plaši da se ide u negativnom trendu, kao što je slučaj u RS-u kod Zakona o kleveti.

"Pod krinkom nekih drugih vijesti se uvodi represija i ograničavanje slobode govora", kaže Korajlić.

Pita se da li će i nositelji vlasti podlijegati ovim odredbama jer nije rijedak slučaj da se oni putem društvenih mreža "obračunavaju" sa neistomišljenicima.

"Nažalost, u ovakvim sistemima u BiH, uvijek je veći rizik da će se ovi mehanizmi zloupotrijebiti nego da će se koristiti objektivno. Također, o ovaj nacrt predstavlja odredbe o širenju lažnih vijesti, a obrazloženje kaže da se odnosi samo na širenje panike. To se mora precizno definirati i policiji se ne mogu davati ovlaštenja da utvrđuje da li je neka vijest točna ili nije", mišljenja je Korajlić.