Vlasnici Velikog Školja tvrde da taj otok pripada BiH

Braća Tihomir i Josip Putica iz Neuma, vlasnici otoka Veliki Školj, nemaju dilema kojoj državi pripadaju otočići u Malostonskom zaljevu, koji bi, zajedno s vrhom poluotoka Klek, trebali pripasti Bosni i Hercegovini ukoliko Hrvatska u Saboru izvrši najavljenu ratifikaciju Sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine.

Ti otočići, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. U to nema dilema, kao što je nesporno da je njegova obitelj vlasnik zemljišta na otoku Veliki Šolj.

"Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori.

Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu", izjavio je Putica za AA.

Bh. pomorci i eksperti iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Školj uvijek pripadali BiH, te da niko iz Hrvatske, pa ni Vladimir Šeks iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ne može dokazati suprotno.

Naime, kako je pojašnjeno AA, u drugoj polovici 1979. godine utvrđivana je oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i točke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH.

Granica je išla sredinom Malostonskog zaljeva, a spomenuti otoci su se našli u onom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. I to je nesporno. Zanimljivo je da su navedene geografske točke objavljene i u Službenom listu SRBiH u prvoj polovici 1980. godine, i to u broju 10/80.

Povijesno gledano, vrh poluotoka Klek je Dubrovačka republika, zajedno sa Neumom, prodala Osmanskom carstvu oko 1760. godine i zapisi o tome, kako se vjeruje, još uvijek postoje u turskim arhivima.

Istina, Dubrovčani su tada ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluotoka Klek kako bi mogli kontrolirati ulaz i izlaz brodova na Jadrankom moru. Cilj im je bio da stanovništvo Dubrovačke republike osiguraju od eventualnog širenja zaraznih bolesti.

Međutim, 1974. godine je organizirano avionsko snimanje područja Neuma i okolice. Tada su predstavnici BiH i Hrvatske, odnosno tadašnje Jugoslavije, boravili u Istanbulu kako bi konzultirali arhive.

Nakon toga, kako su AA potvrdili svjedoci tih događanja, Hrvatska je ustupila cio vrh poluotoka Klek BiH. Na taj način i vrh Kleka i Veliki i Mali Školj su postali dio avnojevskih granica SR BiH.

Stručnjaci tvrde da su Veliki i Mali Školj, te vrh Kleka, pomorski izuzetno bitni za BiH i da ne treba zavarati njihova mala površina. Njihovo pripajanje Hrvatskoj, smatraju pomorci, pričinilo bi velike neugodnosti BiH i njenom nastojanju da bude pomorska zemlja.

Naime, BiH tada ne bi imala spojeno more u Malostonskom kanalu sa onim u Neumskom zaljevu. Tako bi pomorci iz Neuma na putu do našeg mora u Malostonskom zaljevu morali prolaziti kroz hrvatske vode, što predstavlja diskontinuitet voda.