Vlada sastavila nacrt: Kako se smije prosvjedovati u Federaciji?

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, utvrdila Nacrt zakona o javnom okupljanju kojim se, kako je priopćeno, ''osigurava primjena najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u međunarodnim dokumentima navedenim u Aneksu Ustava FBiH''.

Javno okupljanje

Ovim nacrtom, koji se upućuje u daljnju parlamentarnu proceduru, uređuje se javno okupljanje građana na području FBiH, način i postupak organiziranja javnog okupljanja, potom obveze organizatora i drugih organa koji sudjeluju u realizaciji javnog okupljanja, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast.

''Javno okupljanje predstavlja osnovno pravo fizičke osobe koja se nalazi na području BiH i sastoji se od prava na slobodu okupljanja, te govora i mišljenja putem kojeg se javno izražavaju socijalna i druga uvjerenja i interesi. Fizičke osobe koja se nalaze na području FBiH imaju pravo organizirati javno okupljanje i u njemu sudjelovati, pri tome poštujući ljudska, etnička, vjerska, nacionalna i sva druga prava propisana međunarodnim dokumentima, kodeksima, kao i domaćim zakonima i drugim aktima'', navedeno je.

Javno okupljanje, u smislu ovog zakona, ''predstavlja namjerno i privremeno prisustvo određenog broja pojedinaca na javnom mjestu radi zajedničkog izražavanja, odnosno prenošenja zajedničkih poruka i stavova za ostvarivanje socijalnih i drugih uvjerenja i interesa''.

Najavljeno ili spontano

''Ono može biti najavljeno ili spontano, s tim da se provodi statično (na točno utvrđenom mjestu) ili u pokretu (kretanjem na predviđenoj relaciji). Javnim se smatra i svako neorganizirano, spontano okupljanje, koje se održava u posebnim, iznenadnim i po društvenu zajednicu relevantnim situacijama, a sve radi javnog izražavanja socijalnih i drugih uvjerenja i interesa. Okupljanja koja se ne smatraju javnim, u smislu ovog zakona, su ona koja organiziraju i održavaju politički subjekti ili organizacije u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH. Također, u javna okupljanja ne spadaju državne svečanosti, jubileji, javna okupljanja u zatvorenom prostoru, vjerska i druga tradicionalna narodna okupljanja, kao ni ona koja organiziraju državni organi, te ona kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa'', rekao je.

Vlada je priopćila kako se ''pravo na javno okupljanje može ograničiti samo u izuzetnim slučajevima radi ostvarivanja demokratskih načela u interesu sigurnosti građana, javnog poretka ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih lica koje se zasniva na principima proporcionalnosti, što se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju.''

Nadležni organi za poslove u vezi sa javnim okupljanjem su kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova.

Sloboda govora

''Sloboda govora na javnom okupljanju ograničena je zabranom govora mržnje, javnim pozivima ili poticajima na rat, nasilje, vjersku, nacionalnu ili etničku mržnju ili diskriminaciju.  Zabranjeno je političkim organizacijama ili udruženjima građana čiji je rad zabranjen organizirati javno okupljanje. Javno okupljanje ne smiju sazvati niti na njemu istupati osobe kojima je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja'', navela je Vlada.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrše kantonalno ministarstvo i Federalno ministarstvo, svako u okviru svojih ovlaštenja.

Kako stoji u obrazloženju Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Ustavom FBiH utvrđena je obveza Federacije BiH da osigura primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda, a ovim zakonom se upravo definira način ostvarivanja prava na slobodu okupljanja kao najvišeg međunarodno priznatog prava.

''Ovim propisom se prvi put zakonski regulira ostvarivanje prava javnog okupljanja na nivou Federacije BiH, pa i ispred institucija čije je osiguranje u nadležnosti Federalne uprave policije'', navedeno je.