Vlada FBiH upozorena: Na pomolu nova prevara bh. štediša

Štedišama se osporava pravo na naplatu potraživanja od Slovenije i Srbije jer je, navodno, njihova štednja korištena u privatizaciji u FBiH, što oni odlučno negiraju; Sporna uloga i Vlade FBiH

Iako je Europski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu još u studenom prošle godine presudio da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje iz vremena bivše Jugoslavije štedišama podružnica ''Ljubljanske banke'' izvan te zemlje, a da je Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama ''Invest banke'' izvan spomenute države, štediše iz Bosne i Hercegovine mogle bi ponovno ostati bez svog novca, saznaje agencija Anadolija (AA).

Potvrdila je to za agenciju Anadolija predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić koja je na to upozorila i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i ministra financija FBiH Antu Krajinu.

Inače, štedišama ''Ljubljanske banke'' iz BiH duguje se oko 350 milijuna njemačkih maraka (DEM), a štedišama ''Invest banke'' oko 120 milijuna DEM. Europski sud za ljudska prava je spomenutom presudom naredio Sloveniji i Srbiji da moraju vratiti deviznu štednju svim štedišama njihovih banaka pod istim uvjetima, kako su tu štednju vratili svojim građanima. Štediše iz BiH očekivale su isplatu novca najkasnije u roku od pola godine od donošenja presude u Strasbourgu.

Kako je istaknula Omersoftić, na sastanku održanom sa premijerom Nikšićem ukazala je na posljedice koje mogu nastati iz razloga što je Federacija BiH dozvolila da se u ''presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu ''Ališć'', Republika Slovenija i Republika Srbija tretiraju vlasnikom državne imovine u Bosni i Hercegovini''.

Tom prilikom, tvrdi Omersoftić, iz Ministarstva finansija FBiH su potvrdili ''da je na to pristala Federacija BiH da bi zaštitila, ne znam koje, interese Republike Srpske''.

Naime, kako bi izbjegli mogućnost plaćanja milijunskih obveza, Slovenija i Srbija su utvrdile da je stara devizna štednja korištena u postupku privatizacije u FBiH, te osporavaju pravo naplate potraživanja od tih država.

Omersoftić odlučno negira da je stara devizna štednja korištena u privatizaciji i zato od premijera Nikšića zahtijeva da Vlada FBiH osigura i vlasnicima stare devizne štednje ''Ljubljanske banke'' dd Ljubljana, ''Investbanke Beograd'' dd Beograd i JIK banke dd Beograd potvrdu da ''certifikati stare devizne štednje nisu korišteni, niti su mogli biti korišteni u postupku privatizacije u Federaciji BiH''.

''Naš je zahtjev bio da Vlada FBiH osigura i eliminira moguće posljedica, koje bi mogle nastupiti u postupku implementacije presude u slučaju ''Ališić'' ukoliko se ne zaštite interesi štediša iz FBiH. Za očekivati je bilo da Vlada FBiH traži od agentice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava Monike Mijić da podnese žalbu na presudu u slučaju ''Ališić'' i da traži da se briše odredba kojom se štedišama, čija su sredstva u postupku privatizacije iskorištena, osporava pravo naplate potraživanja od Slovenije i Srbije'', navedeno je u pismu koje je Omersoftić uputila premijeru Nikšiću i ministru Krajini, te podsjeća da je premijer Nikšić zadužio pomoćnika federalnog ministra financija Samira Bakića da poduzme aktivnosti u tom pravcu.

Najavila je da će Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH već ovaj tjedan obavijestiti štediše da od Vlade FBiH moraju tražiti potvrdu da devizna sredstva banaka iz Slovenije i Srbije, evidentirana kao privatizacijski certifikat, nisu, niti su mogla biti korištena u postupku privatizacije u FBiH.

''Da sredstva stare devizne štednje nisu mogla biti korištena u privatizaciji u Federaciji BiH potvrđuje i činjenica da su sve devize iz Bosne i Hercegovine prenesene u ''Narodnu banku'' Slovenije i ''Beogradske banke'', što je bio bitan dokaz da Europski sud utvrdi odgovornost Slovenije i Srbije'', naglasila je Omersoftić u pismu.

Nadalje, Omersoftić konstatira da Vlada Federacije BiH nije ništa poduzela da bi zaštitila bh. građane.

''Agentica Mijić nije uložila Europskom sudu žalbu na presudu u slučaju ''Ališić'', tako da smo došli u situaciju da svaki štediša ''Ljubljanske banke'', ''Inbestbanke'' i JIK banke mora od Vlade FBiH tražiti i dobiti potvrdu da potraživanja od banke pretvorena po sili zakona u privatizacijski certifikat, koji se donošenjem presude Ustavnog suda u FBiH (broj U 10/00) nije više mogao koristiti za kupovinu državne imovine u postupku privatizacije, nisu korištena, niti su mogla biti korištena u privatizaciji u Federaciji BiH'', napominje ona.

Omersoftić je upozorila Vladu FBiH da će štediše, ukoliko ne udovolji njihovim zahtjevima, od federalnih vlasti tražiti naknadu štete!

''Upozoravam, ukoliko na zahtjev štediše Vlada FBiH u roku od 15 dana ne izda potvrdu da devizna štednja položena kod banke i evidentirana kao privatizacijski certifikat nije korištena, niti je mogla biti korištena, u postupku privatizacije u FBiH, tražiti ćemo da naknadu štete sa zateznom zakonskom kamatom, računajući šest mjeseci od dana pravosnažnosti presude u slučaju ''Ališić'', snosi BiH, odnosno Federacija BiH. A pozivom na iste pravne osnove na kojima su zasnovane nove aplikacija Europskom sudu poslane poslije presude u slučaju ''Suljagić'' zbog nezakonito osporene verifikacije potraživanja štedišama domicilnih banaka od strane Komisije za verifikaciju Vlade BiH i odbijanja sudova u FBiH da sude po tužbama štediša'', konstatirala je Omersoftić.

FBiH odgovorna za eventualnu štetu

Isto tako, navodi kako su i u Vladi FBiH svjesni da je ''odgovornost na FBiH, odnosno na Federalnom ministarstvu financija za svu štetu koju mogu trpjeti štediše iz BiH''.

''Napominjem da je po presudi u slučaju ''Ališić'' Slovenija dužna obračunati štednju polazeći od iznosa na računu banke na dan 31.12.1990. godine, uvećano za 12 posto za sljedeće dvije godine i obračunatu kamatu u iznosu pet posto na godišnjem nivou na obveznice koje su morale biti isplaćene do 2003. godine, te cjelokupna, tako obračunata potraživanja, odmah isplati'', piše Omersoftić.

Ukazuje kako u ovom slučaju nije moglo biti nikakvih interesa RS-a na koje se pozivala Vlada FBiH.

''Činjenica je da je prema evidencijama ''Narodne banke Bosne i Hercegovine'' gro štednje inobanaka položen u Federaciji BiH. Kada je u pitanju ''Ljubljanska banka'', na ukupna potraživanja štediša iz BiH u iznosu od oko 250 milijun DEM samo 40 milijuna DEM odnosi se na štednju iz Republike Srpske'', dodala je Omersoftić.

'