Čapljina: Gradonačelnik se pogrešno brani zakonom

Čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić zakone na koje se poziva kako bi zaštitio informacije o sumnjivom stjecanju javnog zemljišta u svoje vlasništvo, nepravilno primjenjuje i tumači, smatra organizacija Transparency International.

Naime, gradonačelnik Vidić zemljište koje se nalazilo u vlasništvu Općine, sada Grada, bez suglasnosti Općinskog/Gradskog vijeća je prisvojio u svoju korist te na istom zemljištu izvodi građevinske radove. Informacije kako se zemljište našlo u njegovom vlasništvu, gradonačelnik krije, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Pročitajte još

Gradonačelnik zemljište štiti zakonom

Kako je za Bljesak.info potvrđeno iz Transparency Internationala, za iznošenje informacija u javnost, potrebno je bilo provođenje testa javnog interesa.

''U samom rješenju gradske uprave vidljivo je nekoliko nepravilnosti pri primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama, tj. informacije su odbijene pozivanjem na izuzetak u vezi sa zaštitom privatnosti, dok je, kako se navodi, privatno lice koje je u posjedu (što je opet sam gradonačelnik) upitano za izjašnjenje kao da se radi o izuzetku u vezi sa zaštitom povjerljivih komercijalnih informacijama. Istovremeno, oba izuzetka su primijenjena bez provođenja tzv. testa javnog interesa iz člana 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama koji nalaže da prije primjene mogućih izuzetaka mora biti uzet u obzir javni interes, tj. da organ treba usprkos izuzetku koji se može primijeniti odvagati da li tražena informacija ipak treba biti javna'', naveli su iz Transparencyja.

Pristup informacijama

lz obrazloženja spornog rješenja koji je donijet, navode, nije vidljivo da je javni organ, ovdje organ gradske uprave, uopće sproveo test javnog interesa, te je usprkos pozivanju na Zakon o slobodi pristupa informacijama isti nepravilno primijenjen.

Na gradonačelnikovom spornom zemljištu izvode se i građevinski radovi, iako je, prema katastru, ta površina kategorizirana kao pašnjak na kojemu se ne mogu izvoditi radovi. Vijećnika Gradskog vijeća, zanimalo je kako je izdana urbanistička suglasnost i građevinska dozvola.

Gradonačelnik Vidić i službe naveli su da informacije o suglasnosti mogu imati samo stranke koje se nalaze u upravnom postupku, ponovno pozivajući se na zakon. Transparency je mišljenja da je i za taj predmet potreban test javnog interesa.

Pročitajte još

Čapljina: Gradsko zemljište prešlo u ruke gradonačelnika?

''U rješenju se tako navodi da informacije iz upravnog postupka, konkretno ovdje se radi o postupcima izdavanja urbanističke suglasnosti ili građevinske dozvole, mogu dobiti samo stranke iz tih upravnih postupaka, pa se navodi da je to prema Zakonu o upravnom postupku. Zakon o slobodi pristupa informacijama je lex specialis propis, moraju ga primjenjivati svi javni organi, i nigdje se ne predviđa da informacije pod kontrolom javnih organa iz upravnih postupaka mogu biti dostupne samo strankama u postupku'', potvrđeno je za Bljesak.info.

Odlučivanje o tom zahtjevu, tvrde, podrazumijevalo bi provjeru eventualno drugih izuzetaka previđenih ovim Zakonom, uz obavezno provođenje testa javnog interesa, kako je već opisano. Naravno, pod uvjetom da se pronađe osnova za primjenu izuzetka.

Izabrani moraju sami iznositi podatke

Informacije o sumnjivom zemljištu iznio je vijećnik opozicijske stranke u tom gradu na sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnik je vijećničko pitanje klasificirao kao zahtjev za pristup informacijama.

''Gradska uprava, tj. gradonačelnik, pitanje vijećnika tretirao kao zahtjev za pristup informacijama. Prema mišljenju naše organizacije pitanja vijećnika i odnosi između vijećnika i gradonačelnika trebali bi se prvenstveno odvijati u duhu međusobne suradnje i poštovanja, kako to i predviđa član 16. Zakon o principima lokalne samouprave.  Isti zakon predviđa i javnost rada organa lokalne samouprave, a gradonačelnik se smatra izvršnim organom jedinice lokalne samouprave (član 14.). Dakle, ovdje je zanimljivo da je gradonačelnik tretirao vijećničko pitanje kao zahtjev za pristup informacijama, te je taj zahtjev dalje odbijen pozivanjem na Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o zaštiti ličnih podataka'', navode za Bljesak.info iz Transparency Internationala.

Iz te organizacije naglašavaju kako bi izabrani i imenovani dužnosnici sami morali iznositi podatke iz svoje imovinske kartice.

''Mišljenja smo da u skladu s dobrim praksama izabrani i imenovani javni dužnosnici bi trebali sami učiniti javnosti dostupnim sve informacije o svojoj imovinskoj kartici, naročito ukoliko postoje nejasnoće i sumnje o istima, dok se u konkretnom slučaju, na osnovu informacija koje ste dostavili, ispostavlja da se Zakon o slobodi pristupa informacijama, zajedno sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, pokušao koristiti nepravilnom primjenom i nepravilnim tumačenjem kao način da se odbiju tražene informacije'', rečeno je iz Transparencyja.