VIDEO | Priča Donalda Trumpa

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi. Ovo je njegova priča.

Rođen je 14. lipnja 1946. u New Yorku kao četvrto dijete Freda Trumpa i Mary Anne MacLeod. Fred se obogatio gradeći cjenovno pristupačne stanove za članove srednje klase duž istočne obale SAD-a tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Mary Anne brinula se o djeci i bavila humanitarnim radom.

Donald je kao 13-godišnjak završio na Vojnoj akademiji u New Yorku. Kasnije je pohađao Sveučilište Fordham, a potom se prebacio na Sveučilište Pennsylvania, gdje je stekao diplomu iz ekonomije. Pomagao je u upravljanju očevim stambenim projektima u njujorškim četvrtima. 1971. preuzeo je kontrolu nad tvrtkom i promijenio joj ime u Trump Organisation.

Poznat i u svijetu zabave

Umjesto na Brooklyn i Queens, posao je fokusirao na Manhattan. Slavna Peta avenija postala je dom Trump Towera. Kako bi osnažio obiteljski brend, nastavio je graditi kasina, stanove, golf-terene i hotele. Nije svaki njegov projekt uspio, pa je šest puta podnio zahtjev za bankrot.

Izgradio je status i u svijetu zabave. Bio je vlasnik licenci za izbore ljepote Miss Universe, Miss USA i Miss Teen USA. Na NBC-ju je vodio gledanu emisiju Pripravnik, u kojoj su se kandidati natjecali za ugovor u njegovom poslovnom carstvu. "Otpušten si", glasila je njegova poznata rečenica.

Pojavio se u nizu serija i filmova najčešće glumeći sebe. Tako u božićnom klasiku Sam u kući 2 susreće glavnog lika u predvorju hotela, što je scena koju su neke televizije naknadno izbrisale.

Ženio se tri puta i ima petero djece:

Ivana Zelničkova (1977. - 1990.) - Donald J. R., Ivanka i Eric
Marla Maples (1993. - 1999.) - Tiffany
Melania Knauss (2005.) - Barron

Zanimanje za politiku

Trump je 1999. prvi put objavio da želi biti američki predsjednik. Uključio se u predizbore Reformističke stranke, tada treće najjače stranke u državi. Međutim, nakon tri mjeseca povukao se iz utrke. 2011. je u više navrata spominjao mogućnost da se kandidira protiv tadašnjeg predsjednika Baracka Obame, ali to se nije ostvarilo.

U lipnju 2015. je drugi put službeno objavio kandidaturu. Iako ga politički analitičari nisu uzimali za ozbiljno, osvojio je republikansku nominaciju. U kampanji je govorio o svojim poslovnim uspjesima, optuživao Meksiko za slanje droge i kriminalaca u SAD te obećavao da će izgraditi zid na granici.

Biračima je ponudio lako pamtljive slogane "Učinimo Ameriku ponovno velikom" i "Amerika prva". Demokrati su mu kao protukandidatkinju suprotstavili Hillary Clinton, nepopularnu političku veteranku koja je bila dodatno opterećena skandalom s mailovima.

Na predsjedničkim izborima 8. studenoga 2016. dobio je skoro tri milijuna glasova manje, ali je osvojio 77 elektora više od Clinton i 20. siječnja 2017. prisegnuo kao 45. američki predsjednik, prenosi Index.hr.

Povlačio se iz sporazuma, bio žestok prema Kini

Trump je upravljao SAD-om na dotad neviđen način. Svoje planove nerijetko je najavljivao na Twitteru. Otvoreno se sukobljavao sa stranim čelnicima. Povukao je zemlju iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa s Rusijom.

Znao je hvaliti ruskog predsjednika Vladimira Putina, s kojim se susreo 2018. na summitu u Helsinkiju. Ipak, Rusija tijekom Trumpovog mandata nije povlačila značajnije poteze u Ukrajini. Okupacija Krima dogodila se u vrijeme Obame, a invazija punog opsega uslijedila je u Bidenovom mandatu.

Trump je bio žestok prema Kini optužujući je da iskorištava SAD. Pokrenuo je trgovinski rat, uveo sankcije Huaweiju te povećao vizna ograničenja za kineske studente i znanstvenike. Sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una nazvao je "malim raketnim čovjekom", ali njih dvojica su kasnije razmijenila brojna pisma, a Trump je čak posjetio Sjevernu Koreju.

Priznao je Jeruzalem kao glavni grad Izraela i tamo preselio veleposlanstvo. Povukao je SAD iz sporazuma o nuklearnom oružju s Iranom. 2020. je naredio zračni napad na Irak u kojem je ubijen iranski general Kasem Sulejmani. Teheran je uzvratio lansiravši balističke projektile na dvije američke baze u Iraku.

Prije nego što je došao na vlast, razne vrste ograda pokrivale su oko 1050 km granice s Meksikom. Pod njegovom vladavinom izgrađeno je 727 km zida, ali od toga je samo oko 130 km izgrađeno na mjestima gdje dotad nije bilo nikakvih barijera. Nije uspio prisiliti Meksiko da plati gradnju zida.

Ekonomija rasla pa se dogodila korona

Njegova ekonomska politika obilježena je smanjenjem poreza za građane i poduzeća, pokušajima ukidanja Obamacarea, trgovinskim protekcionizmom te deregulacijama u financijskom sektoru. Smanjio je savezne poreze i povećao saveznu potrošnju, što je povećalo deficit saveznog proračuna i ukupni dug.

Nastavio je trend rasta BDP-a, a nezaposlenost je u veljači 2020. bila na 50-godišnjem minimumu. Onda je uslijedila pandemija i nezaposlenost je dosegnula 90-godišnji maksimum.

Protiv Trumpa je u dva navrata pokrenut proces opoziva. Predstavnički dom je u prosincu 2019. izglasao Trumpov opoziv zbog zlouporabe ovlasti i opstruiranja Kongresa. Međutim, Senat je dva mjeseca poslije zaključio da nema temelja za opoziv.

Zastupnički dom izglasao je Trumpov opoziv i u siječnju 2021. optuživši ga za poticanje pobune. Tada je čak i većina senatora proglasila Trumpa krivim, ali nije bilo potrebne dvotrećinske većine.

Poraz na izborima i neredi na Kapitolu

Trump je na predsjedničkim izborima 3. studenoga 2020. poražen od Joea Bidena. Još u izbornoj noći je proglasio pobjedu, a sljedećih tjedana, mjeseci i godina nastavio je tvrditi da su izbori bili namješteni, odnosno da je pokraden.

Kongres se 6. siječnja 2021. sastao kako bi službeno potvrdio rezultate izbora. Trump je na skupu u Washingtonu zatražio da se ponište izborni rezultati. Svoje pristaše je pozvao da "vrate svoju zemlju" i da se "bore kao vragovi".

Oni su ga poslušali i krenuli prema Kapitolu. Tamo su provalili u zgradu Kongresa, zbog čega su sigurnosne službe hitno evakuirale zastupnike, ali i Trumpovog potpredsjednika Mikea Pencea. Šest ljudi izgubilo je živote tijekom nereda.

U tom trenutku činilo se da je Trumpova politička karijera gotova. Nije došao na Bidenovu inauguraciju i preselio se s obitelji na Floridu. Ipak, zadržao je ogroman utjecaj unutar Republikanske stranke.

Novi pokušaj

Čak i nakon što je otišao iz Bijele kuće, odluke koje je donio nastavile su oblikovati današnju Ameriku. Trojica konzervativnih sudaca koje je imenovao u Vrhovni sud pomogla su 2022. poništiti 50 godina staru presudu Roe vs. Wade, koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji.

Već u studenome 2022. priopćio je da ponovno želi biti predsjednik. Iako je suočen s 91 optužbom u četiri kaznena predmeta, njegova strategija odgađanja pravnih procesa pokazala se uspješnom. Na republikanskim predizborima uvjerljivo je pobijedio konkurente, uključujući svog bivšeg potpredsjednika Pencea.

13. srpnja ove godine preživio je pokušaj atentata tijekom predizbornog skupa u Pennsylvaniji. 20-godišnji Thomas Matthew Crooks ispalio je osam metaka iz puške s vrha obližnjeg krova ranivši Trumpa u desno uho. Tada je nastala i fotografija koja će ući u povijest. Na njoj okrvavljeni Trump prkosno diže šaku prema gomili i viče: "Borba, borba, borba."

Činilo se da nas čeka novo nadmetanje između Bidena i Trumpa. Međutim, demokrati su nagovorili Bidena da se povuče i odlučili Trumpu suprotstaviti Kamalu Harris. Amerikanci su 5. studenoga morali odlučiti hoće li Trumpu dati drugi mandat ili će po prvi put u povijesti izabrati ženu da vodi njihovu zemlju.

"Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene", rekao je Trump u svom pobjedničkom govoru.