VIDEO Koliko i kako nas košta korupcija

Rezultati Istraživanja o položaju mladih u BiH Instituta za razvoj mladih KULT iz 2021. godine pokazali su da je želja mladih za odlaskom iz BiH visoka budući da je više od 50 posto mladih iskazalo želju da se odseli iz zemlje. Kao jedan od najčešćih razloga za odlazak mladi navode korupciju, koja im je na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije.

Tijekom niza radionica s više od 350 mladih u okviru inicijative Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo koju Institut za razvoj mladih KULT od rujna 2021. godine provodi u suradnji s Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, a zahvaljujući podršci Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, mladi su imali priliku upoznati se sa pojmovima vezanim za korupciju, institucionalnim i strateškim odgovorima koje BiH realizira u borbi protiv korupcije a tijekom dijaloga i promišljanja o značaju borbe protiv korupcije iznijeti stavove o onome što je bitno za prevenciju i borbu protiv korupcije. Iako je problematika korupcije, po stavovima mladih, značajna za rješavanje, većina koruptivnih radnji koje mladi dobro prepoznaju su postupci i ponašanja gdje se posljedice osjete odmah, odnosno radnje traženja i nuđenja mita u javnim ustanovama i svakodnevnom životu. Stav mladih sagovornika uključenih u inicijativu Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo i zaključak svih održanih radionica glasi da je osnaživanje moralne osude i neprihvatljivosti korupcije prvi korak koji društvo mora načiniti kako bi stavilo korupciju pod kontrolu ali istovremeno priznaju da se uglavnom rijetko razmišlja o dugoročnim posljedicama i ishodima koruptivnih radnji, pa tako i o gubitku javnih sredstava koji se javljaju kao posljedice korupcije.

Imajući u vidu rezultate Istraživanja o položaju mladih u BiH i vezu između korupcije kao jednog od ključnih faktora koji tjera mlade ljude iz BiH i iseljavanje koje predstavlja jedan od najvećih problema za dugoročnu održivost naše zemlje, Institut za razvoj mladih KULT je u suradnji sa dr.sc. Farukom Hadžićem sačinio Analizu troškova korupcije u bh. društvu s fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih. U okviru ove analize, prikupljeni su podaci koji se odnose na aspekt iseljavanja iz BiH kroz prve i trajne boravišne dozvole u zemljama članicama EU a zatim su na osnovu tih podataka, drugih studija i radova, izračunati direktni gubici ulaganja u obrazovanje koji se mogu povezati s koruptivnim aktivnostima. Utvrđeno je da iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su otišle iz BiH iznosi 9,96 milijardi KM, što ujedno predstavlja i razinu izvezenog ljudskog kapitala iz naše države. Indirektni efekti korupcije na iseljavanje odrazili su se i na razinu nenaplaćenih doprinosa i poreza, što je vidljivo i iz činjenice da su se godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku povećali s 561,8 milijuna KM u 2014. godini, na 842,5 milijuna KM u 2019. godini, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH.

Kao prvi korak u utvrđivanju ekonomskih efekata korupcije bila je procjena troškova obrazovanja jedne osobe u BiH za koju su iskorišteni rezultati studije koju je 2020.g. provela Westminster fondacija u BiH koja je između ostalog ispitivala: a) Koliko je iznos prosječnog troška školovanja visokoobrazovanog osoba? i b) Koliki je oportunitetni trošak u pogledu gubitka potencijalnog BDP-a generiran godišnjom emigracijom stanovništva?

Ulaganje u obrazovanje

Studija prikazuje izračunate troškove ulaganja u obrazovanje pa tako troškovi osnovnog obrazovanja jedne osobe iznose 25.306,5 KM, osobe koja ima završeno srednje obrazovanje 39.544,9 KM, za završeno visoko obrazovanje osobe potrebno je izdvojiti 56.589 KM, dok je 84.364,7 KM suma koja je potrebna za obrazovanje osobe koja ima završen doktorski studij. Ovi iznosi su praktično troškovi koje ima društvo u procesu ulaganja u obrazovanje, jer dio troškova obrazovanja direktno snose i porodice, ali također i indirektno kroz plaćanje poreza iz kojih se finansira obrazovni sektor u cjelini.

Podaci Eurostata o broju izdatih dozvola za državljane BiH po nekom osnovu pokazuju da je od 2014. do 2020. g. BiH napustilo 261.713 građana, što je 9,96 milijardu KM izvezenog ljudskog kapitala, koliko je  uloženo u njihovo obrazovanje. Samo iseljavanjem mladih osoba u dobi od 25 do 34 godine BiH je izgubila 2,4 milijarde KM koje su uložene u njihovo obrazovanje a što iznosi četvrtinu vrijednosti ukupno izgubljenog ljudskog kapitala, odnosno ulaganja u obrazovanje ovih osoba.  

Analizom kumulativnog broja izdanih dozvola za BiH državljane dolazi se do podatka da je čak 87% izdanih prvih dozvola zbog zaposlenja i obiteljskih razloga. Podaci pokazuju da je kategorija emigranata starosti 15-34, koja predstavlja mlade osobe, ujedno i najveća u ukupnom broju građana BiH koji su dobili trajnu dozvolu u Europskoj uniji (149.283 izdate dozvole na kraju 2019. godine) a također i kategorija u kojoj je došlo do najvećeg povećanja broja izdatih dozvola na kraju 2019. godine u usporedbi s 2014. godinom (38.362 dozvola više u odnosu na podatak iz 2014. godine). Kada se ovim podacima pridodaju i podaci koji se odnose na kategoriju 35-49, onda se može vidjeti da je 61,8% svih izdatih trajnih dozvola izdato osobama iz BiH koje imaju između 15 i 49 godina, odnosno da je 61,8% iseljenih iz BiH zapravo populacija koja je najprogresivniji dio društva i države, ali i najveći potrošači. Ovi su podaci poslužili kao osnova za dalju procjenu troškova ulaganja u obrazovanje i izgubljene naplate poreza i doprinosa kao posljedica iseljavanja, koje je potaknula korupcija u BiH.

Na osnovu podataka o izdatim trajnim dozvolama i podataka vezano za prosječne plaće, izračunate su porezne obveze koje je poslodavac trebao platiti na taj iznos prosječne plaće čime je sačinjena procjena izgubljene naplate doprinosa i direktnih poreza kao posljedica iseljavanja. Samo u 2019. g., ukupni iznos nenaplaćenih doprinosa je iznosio 842,5 milijuna KM izgubljenih doprinosa i poreza na dohodak, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH. Samo zbog odlaska mladih u dobi od 25 do 34 godine u  2019. godini kao nenaplaćene doprinose po radniku BiH je izgubila 251,6 milijuna KM. Brojke se odnose na godišnji, a ne kumulativni iznos nenaplaćenih doprinosa, a bitno je napomenuti i to da ovaj broj nije konačan, jer ne uključuje podatke o izgubljenoj naplati drugih poreza, konkretno poreza poput PDV-a i akciza, koji bi bili prikupljeni kroz potrošnju da su ove osobe ostale živjeti i raditi u BiH. Stvarni gubitak zbog nerealizirane potrošnje ljudi koji su se iselili iz BiH je vrlo teško procijeniti jer od sklonosti potrošnje svakog pojedinca zavisi i iznos multiplikatora potrošnje, na osnovu kojeg se može izračunati i naplata poreza na potrošnju poput PDV-a.

Izgubljeni milijuni 

Dalja analiza procjene nenaplaćenih doprinosa, koji su u 2019. godini iznosili 842,5 milijuna KM ukazuje da se od ovog iznosa, 300,5 milijuna KM odnosi na izgubljene doprinose za zdravstvo, dok se 416,9 milijuna KM odnosi na neostvarene doprinose za MIO, koji je mogao  poslužiti za povećanje mirovinai standarda života umirovljenika. Da se navedeni iznos doprinosa za MIO uspio naplatiti i podijeliti umirovljenicima, u prosjeku bi svaki od 691.488 umirovljenika na evidenciji 2019. godine u toj godini dobio još 603 KM ili 50,3 KM više mjesečno. Nemogućnost poboljšanja financijske sigurnosti mirovina je direktna posljedica gubitaka koje trpimo zbog korupcije koja je dovela do iseljavanja iz Bosne i Hercegovine.

Gubitak nenaplaćenih doprinosa za zdravstvo od 300,4 milijuna KM u 2019.g, objasnili su prikazom šta se za taj novac moglo učiniti za unapređenje zdravstvenog sustava. Da se kojim slučajem ovaj novac naplatio i usmjerio u zdravstveni sustav, samo u jednoj godini se od ovog iznosa moglo izgraditi 6 potpuno novih bolnica gdje bi svaka koštala 50 milijuna KM. Pored ovoga, da se izabrao drugi vid ulaganja, moglo se je od ovog novca nabaviti 300 uređaja za magnetnu rezonancu, pod pretpostavkom da je svaki uređaj koštao milijuna KM. Kao dodatni primjer se može navesti i nabavka mamografa. Uz pretpostavku da jedan 3D uređaj za mamografiju košta 500.000 KM, za ovaj novac moglo se kupiti 601 takvih uređaja. Ovaj iznos se mogao usmjeriti i u besplatne ginekološke usluge za žene. Na ovaj način, moglo se ostvariti 2.006.667 besplatnih ginekoloških usluga, gdje bi jedna takva usluga s Papa testom koštala 150 KM. Međutim, efekti korupcije koja je uticala i na iseljavanje iz BiH, doveli su do ogromnih indirektnih posljedica koji se ogledaju u pružanju lošijih zdravstvenih i socijalnih usluga.

Za 9,96 milijardi KM koliko je uloženo u obrazovanje ljudskog kapitala izgubljenog iz BiH od 2014. do 2020. mogli smo...

•           izgraditi 200 km novih kilometara autocesta - ako 1 km košta 50 milijuna KM u prosjeku

•           ili nabaviti 996 milijuna udžbenika - ako jedan košta 10 KM

•           ili nabaviti  3,98 milijuna pametnih tabli u školama.

Mogli smo – ali nismo jer je od 2014-2020. godine  iz BiH otišlo 261 713 osoba, dobrim dijelom zbog korupcije!

Nemamo analiza koje bi dale odgovora na pitanje koliko nas neposredno i posredno koštaju posljedice koruptivnih radnji kod javnih nabavki, tendera za gradnju infrastrukture i sl., nemamo analiza o tome koliko plaćamo posljedice i nesankcioniranje zloupotrebe položaja iako smo svjedoci šteta u domenu sigurnosti, obrazovanja, zdravlja, ekologije, ekonomije ... , i gubitaka, kako materijalnih tako i ljudskih života.