VIDEO | HDZ-ovi modeli za izbor članova Predsjedništva

Tri modela koja je HDZ BiH predložio za izbor članova Predsjedništva objavila je televizija TV1 navodeći kako je u posjedu obimne dokumentacije, odnosno prijedloga HDZ BiH o načinu izbora članova Predsjedništva, izmjenama Izbornog zakona, popunjavanju Doma naroda i prijedloga za Mostar.

S prijedlozima, koji su televiziji, kako tvrdi, ustupljeni iz RS-a, HDZ će pred svoje koalicijske partnere.

Prvi model

U prvom modelu za izbor članova Presjedništva HDZ kroz uvodne napomene navodi da trenutno ne postoji spremnost za izmjene Ustava BiH, jer RS prihvaća način izbora članova Predsjedništva s tog područja u postojećoj formi. Dalje, iz HDZ-a kažu da je Ustavni sud BiH Odlukom ukazao da izborni proces treba podrazumjevati legitimitet predstavljanja. Traže da članovi Predsjedništva izabrani iz Federacije predstavljaju narode i interese, i predlažu model izravnog izbora članova Predsjedništva po principu konstitutivnosti.

Federacija BiH je jedna izborna jedinica. Bira se jedan Hrvat i jedan Bošnjak. Kandidat iz hrvatskog naroda bira se s jedne liste, a kandidat iz bošnjačkog naroda s druge liste. Svaki glasač dobija listu na kojoj se nalaze kandidati iz naroda kojem on pripada u skladu s izjašnjenjem na posljednjem popisu. Ostali glasači, koji nisu pripadnici jednog od konstittutivnih naroda za koje se vrši izbor, mogu glasovati za jednog kandidata s jedne od listi.

HDZ u napomeni prvog prijedloga dodaje kako su i do sada na glasačkim listićima bile dvije odvojene liste kandidata, te razdvajanje ne bi predstavljalo veliku novinu. U drugom modelu HDZ-a navodi se da bi član Predsjedništva iz RS bio Srbin koji osvoji najviše glasova u RS, a da bi se izbor dva člana iz Federacije obavljao iz Federacije kao jedne izborne jedinice.

Drugi model

Unutar Federacije definiraju se izborna područja A, B i C. U izborno područje A ulaze općine u kojima, po popisu iz 2013. živi više od dvije trećine Bošnjaka. U izborno područje B sve općine u kojima po popisu živi više od dvije trećine Hrvata, a u područje C općine u kojima ni Bošnjaci ni Hrvati ne čine dvije trećine stanovništva.

U A području bile bi sve općine u Kantonu Sarajevo, zatim, među ostalim, Tuzla, Zenica, Bihać i Goražde. Općine s više od dvije trećine Hrvata su, među ostalim, Široki Brijeg, Posušje, Čapljina, Neum, i Orašje. C područje činile bi Grda Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš…

U skladu s ovim prijedlogom bošnjački član Predsjedništvabio bi onaj kandidat koji je, među kandidatima iz svog naroda, osvojio najveći broj glasova u FBiH uz uvjet da je u područijima A i C osvojio veći broj glasova nego u područijima B i C. Paralelno s tim hrvatski član Predsjedništva bio bi kandidat koji je osvojio najviše glasova od hrvatskih kandidata u FBiH, te da je na područijima B i C osvoji više glasova nego na podučijima A i C.

Treći model

Konačno treći model koji predlaže HDZ definira izbor bošnjačkog člana Predsjedništva po sljedećem principu.

Za bošnjačkog člana izabran je onaj koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije, te koji je pobjedio u bar dvije županije gdje su Bošnjaci većina. Ukoliko ne postoji kandidat s pobjedom u bar dvije većinski bošnjačke županije, član Predsjedništva iz bošnjačkog naroda je onaj koji je osvojio najviše glasova u Federaciji, te bar u jednojžupaniji s bošnjačkom većinom.

Ako ne postoji ni takav, onda bi bošnjački član Predsjedništva bio onaj koji je osvojio najviše glasova na cijelom prostoru Federacije. Po sličnom principu HDZ predlaže u trećem modelu i izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

Za hrvatskog člana bio bi izabran onaj koji je među kandidatima svog naroda osvojio najviše glasova u Federaciji, te u bar dvije županije gdje su Hrvati većina. Ako nema takvog, onda bi član Predsjendištva bio onaj koji ima najviše glasova u FBiH od hrvatskih kandidata, te koji je pobjedio u bar jednoj županiji s hrvatskom većinom stanovništva.

Na kraju, ako niti jedan hrvatski kandidat nema pobjedu u jednom od većinski hrvatskih županija, član Predsjendištva iz tog naroda bio bi hrvatski kandidat s najvećim brojem glasova među kandidatima iz svog naroda unutar Federacije BiH.