Veliki i Mali Školj: Dva kamena za temelj ili za spoticanje

Dva otočića, čija važnost počiva više na moralnim osnovama negoli na teritorijalnoj važnosti, posljednjih dana su se pretvorila u područje od velike važnosti za ispit odnosa Hrvatske i BiH. Vrh poluotoka Kleka, otoci Veliki i Mali Školj, trebali bi biti službeno ''vraćeni'' Bosni i Hercegovini, ratifikacijom sporazuma Tuđman-Izetbegović.

Iako iz Hrvatske priznaju da su spomenuta područja praktično pod jurisdikcijom BiH, tamošnja javnost se dijeli na one koji se zalažu za provedbu sporazuma iz 1999. godine i one koji smatraju da se Bosne i Hercegovine tu nema što pitati.

Susjede se ne ucjenjuje

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je kako je to isključivo stvar odnosa Zagreba i Sarajeva, da nitko sa strane s tim nije imao veze, niti se bilo s kim razgovaralo, ni u Europskoj komisiji niti bilo gdje drugdje.

''Prije ulaska u EU o pitanju granice sa susjedima koji nisu članovi EU inicijativu imamo mi, ova Vlada'', rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović svojim ministrima na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Priznavši kako Hrvatska u ovom trenutku nema uređene granice s većinom svojih susjeda, Milanović je rekao kako će to mijenjati, ali ne na hrvatsku štetu kao i da će pošteno igrati sa susjedima.

''Susjede, koji nisu u EU, ne ucjenjuje s obzirom na naš superioran položaj prema EU'', misleći pri tome prvenstveno na BiH s kojoj je otvorena priča o granici i ''vraćanju'' otoka Velikog i Malog Školja Bosni i Hercegovini.

Je li Tuđman znao što potpisuje?

No, upravo su ta dva mala otočića, velika prepreka hrvatskom premijeru. Naime, oporba ga optužuje za sramotno ponašanje, a najdalje je otišao predsjednik Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić.

On tvrdi da ta "dva kamena" mogu pokrenuti pravu lavinu i drugih neriješenih graničnih pitanja koje Hrvatska ima i s Crnom Gorom, sa Srbijom gdje nije riješeno pitanje granice na Dunavu, kod vukovarske i šarengradske Ade, te sa Slovenijom gdje će se neriješeno pitanje morskih granica rješavati arbitražno.

Šišljagić kaže da je Tuđman potpisao sporazum je potpisao kao privremeno rješenje ''jer je jako dobro znao što radi, jer Sporazum zato i nije ratificiran u Saboru", a da priče o tomu da je Tuđman taj sporazum potpisao kada je bio teško bolestan te da očito nije ni znao što potpisuje, nazvao je pretjerivanjem. Dodao je kako vladajuća koalicija neće moći skupiti dovoljno glasova za ratifikaciju.

Za ratifikaciju sporazuma Tuđman - Izetbegović potrebna je dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, a i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko (HDZ) najavio je kako će biti protiv ratifikacije.

Ratifikaciju zaustavili dokumenti iz Dubrovnika

"Ne zato što ne želimo dobre odnose s BiH, dapače. Čitav problem se mora rješavati u dobrom raspoloženju i atmosferi dviju prijateljskih država", rekao je Karamarko i dodao kako ''mnogi hrvatski eksperti kažu da je teritorij neosporno hrvatski'' te da ih Vlada treba saslušati, a tek onda prići ratifikaciji.

Da ratifikacija dvotrećinskom većinom u Saboru nema potrebnu podršku smatra i Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Granić je za agenciju Anadolija rekao kako su se odmah nakon potpisivanja sporazuma pojavile su se nove činjenice ali i problemi o granici između dvije zemlje.

"Nakon potpisa Sporazuma Tuđmana i Izetbegovića, u hrvatskoj javnosti pojavile su se neke nove informacije koje ukazuju da je sudsku i administrativnu vlast nad dva otočića, Veliki i Mali Školj, te vrhom poluotoka Klek stoljećima vršila Hrvatska. To je zaustavilo ratifikaciju Sporazuma'', rekao je Granić i dodao kako su novi dokumenti skupine autora iz Dubrovnika o hrvatskom suverenitetu nad spornim otočićima i vrhom poluotoka Kleka su zaustavili ratifikaciju.

Oporba 'uzima' otoke, vlast ih 'daje'

Oporbi je odgovorila ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, koja je o svemu pričala sa Zlatkom Lagumdžijom, ministrom vanjskih poslova BiH. Pusić kaže kako će pravni stručnjaci analizirati cijelu situaciju i vidjeti što je potrebno za ratifikaciju sporazuma.

Potvrdila je i da privremeni režim znači da su dva otoka i vrh poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu praktično još od 1999. pod jurisdikcijom BiH.

S bh strane o vlasništvu otoka progovorila su braća Tihomir i Josip Putica iz Neuma. Oni su vlasnici otoka Veliki Školj i kažu kako nemaju dvojbe kojoj državi pripadaju otočići u Malostonskom zaljevu.

Pravi vlasnik otoka

Tako je Tihomir Putica agenciji Anadolija rekao da otoci svakako pripadaju BiH te da je njegova obitelj vlasnik zemljišta na otoku Veliki Školj.

''Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, ovisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu'', izjavio je Putica za agenciju Anadolija.

Trgovina za granicu na Uni

I dok ministar vanjskih poslova BiH u svojem maniru tvrdi kako neće biti problema s Hrvatskom, iz Bosne i Hercegovine mogu se čuti druge priče. Iako je Lagumdžija odbacio mogućnost trgovine s Hrvatskom, član državnog povjerenstva za granice BiH Vladimir Lukić izjavio je kako Hrvatska nudi teritorij BiH da bi dobila ustupke kod Kostajnice.

Tako je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nagovijestio kako neće sve ići tako lako. Najavio je kako će uvjetovati rješavanje granice na jugu zahtjevom da međudržavna granična crta kod Kostajnice prolazi sredinom rijeke Une.

Iako je riječ o malim otočićima, od kojih nemaju pretjerane koristi ni vlasnici zemljišta na jednom od njih i iako su već godinama neprimjetno ''u rukama'' BiH, bit će to sigurno dva kamena za temelj dobrosusjedskih odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ili dva kamena za spoticanje.