Na platou bivšeg zatočeničkog objekta "Koštana bolnica" u Stocu, večeras, 4. kolovoza, bit će obilježena 32. godišnjica ratnog zločina počinjenog nad bošnjačkim civilima 1993. godine, piše Birn.
Amer Đulić, tada 17-godišnjak, prisjeća se kako je 2. kolovoza, s još nekoliko maloljetnika, odveden u podrumske prostorije bolnice. Tamo su bili zatočeni, pretreseni, lišeni hrane i podvrgnuti fizičkom zlostavljanju. Đulić svjedoči kako su ga pretukli pripadnici HVO-a, ljudi koje je poznavao iz susjedstva.
"Ta tri dana i dvije noći u 'Koštanoj bolnici' bila su gora od više od 200 dana provedenih u drugim logorima", kaže Đulić, predsjednik Udruge logoraša općine Stolac.
Komemoracija u organizaciji Udruge traje od 13. srpnja, a večerašnji događaj s početkom u 19 sati na platou "Koštane bolnice" okupit će bivše logoraše i mlađe generacije, s ciljem očuvanja kulture sjećanja.
"'Koštana bolnica' je mjesto stradanja za Bošnjake iz Stoca i Dubrava. Tog dana protjerano je kompletno bošnjačko stanovništvo, a vojno sposobni muškarci, uključujući i maloljetnike, završili su u logorima", ističe Đulić.
Procjenjuje se da je oko 3.000 Bošnjaka iz Stoca zatočeno u logorima HVO-a, Dretelju, Gabeli i Heliodromu, dok su žene, djeca i starci protjerani na područje pod kontrolom Armije BiH.
Đulić napominje da su zločini započeli 13. srpnja ubojstvom Sanide Kaplan, nakon čega je uslijedio progon stanovništva i zatvaranje u logore poput škole u Crnićima, a kasnije i "Koštane bolnice". Među ubijenima su Vejsil i Salem Đulić, Suad Obradović, dok su Salko Kaplan, Fehim Obradović i Ibro Razić preminuli uslijed premlaćivanja.
Zločini počinjeni u Stocu, uključujući i one u "Koštanoj bolnici", potvrđeni su u pravomoćnoj presudi Haškog tribunala u slučaju "hercegbosanske šestorke". Presudom su visoki dužnosnici HVO-a osuđeni na ukupno više desetaka godina zatvora.
Također, Sud BiH je pravomoćno osudio Mileta Pažina na godinu i pol zatvora zbog nečovječnog postupanja prema bošnjačkom civilu 1993. godine.
Prema podacima BIRN-a BiH, brojni civili bošnjačke nacionalnosti nezakonito su zatvarani, mučeni i protjerani, a njihova imovina sustavno uništavana. Udruga logoraša naglašava važnost kontinuiranog obilježavanja i prijenosa istine budućim generacijama, kako se zločini nikada ne bi zaboravili ni ponovili.
