Ustavni sud: Političari u svrhu kampanje okreću građane protiv nas

Ustavni sud Bih oglasio se priopćenjem za javnost u kojem tvrde da su ponovno na sceni još ''neumjereniji i tendenciozniji napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine.''

Kako navode, sada se pokušava okrenuti građane kao porezne obveznike protiv Ustavnog suda, a sve u svrhu predizborne kampanje.

Sve za glasove

''Pojedini, dobro plaćeni političari, koje također financiraju građani kao porezni obveznici, sada uz malo istine o naknadama za rad međunarodnih sudaca iznose neistine o opsegu i vrsti tih naknada. Pored toga, iznose neistine o obvezi prestanka mandata međunarodnih sudaca. Sve to čine kako bi ponovno dobili glasove građana na predstojećim izborima. Pri tome, za potrebe političkog djelovanja, prilagođavaju i Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2023. godinu. Tako kažu da se Ured za reviziju institucija BiH 'prilikom češljanja izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnuo i na njihov nerad''', priopćio je Ustavni sud BiH.

Ustavni sud, međutim, podsjeća da je Ured za reviziju rekao sljedeće:

''Zbog prestanka mandata dvojice sudija koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaće sudije i koje u pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta. Iz tog razloga, predmeti su se rješavali na plenarnim sjednicama na kojima pored domaćih učestvuju i međunarodne sudije. Takav način rada je, prema Godišnjem statističkom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH za 2023. godinu, u velikoj mjeri uticao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do znatnog pada u broju riješenih predmeta u odnosu na raniji period (u 2022. godini je riješeno 4.151, a u 2023. godini 1.510 predmeta).''

Navedeni dio revizorskog izvješća ukazao je, kako stoji u prioćenju - ''ustvari na uzroke pada broja riješenih predmeta i razlog za to prepoznao u činjenici da parlamenti entiteta nisu izabrali nedostajuće suce u Ustavni sud.''

O apelacijama

''Dakle, to što parlamenti entiteta nisu izabrali domaće suce – iako je ustavna obveza entiteta pravovremeno izvršiti izbor sudaca – temeljni je i jedini uzrok pada broja riješenih apelacija'', mišljenja je Ustavni sud.

''Ustavni sud to ne krije i uporno ističe da je zbog neizbora nedostajućih sudaca u stanju riješiti tek jednu trećinu od broja pristiglih apelacija. Naime, građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda, pa svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u srpnju njih 560. Inače, do sada je pravdu pred Ustavnim sudom svojim apelacijama zatražilo 100.289 građana i Ustavni sud je odlučio o 90.300 apelacija. Preostalih 10.000 građana, kao i sam Ustavni sud, čekaju na milost entitetskih parlamenata da izaberu nedostajuće suce. U međuvremenu, Ustavni sud čini sve što je u njegovoj moći kako bi riješio što je moguće veći broj apelacija te je do danas u 2024. godini riješio 1.985 predmeta. To jeste malo više od jedne trećine od podnesenih apelacija u ovoj godini, što govori o nadljudskim naporima Ustavnog suda da, boreći se s vjetrenjačama sam, ostvari svoju ulogu i bude u službi građana'', pojašnjavaju.

Stoga bi, prema mišljenju Ustavnog suda, za građane bilo daleko korisnije da im kao poreznim obveznicima političari koji se na takav način bave Ustavnim sudom kažu kolike plaće i naknade imaju oni kao domaći političari i koje zakone i koristi su donijeli tim istim poreznim obveznicima u protekle dvije godine od kada im traje sadašnji mandat.