Ustavni sud objasnio: Zakoni RS-a bi omogućili izbjegavanje kaznenog progona

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. ožujka 2025. godine održao izvanrednu plenarnu sjednicu elektroničkim putem, na kojoj je odlučivao o zahtjevima za donošenje privremene mjere od strane Kemala Ademovića, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, i Denisa Zvizdića, predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

U svim ovim predmetima Ustavni sud je donio odluke kojima je usvojio zahtjeve podnositelja za donošenje privremenih mjera.

Zakon o neprofitnim organizacijama u suprotnosti s Ustavom RS-a i Ustavom BiH

U predmetu broj U-6/25 Ustavni sud je privremeno stavio izvan snage Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 19/25). Određeno je da odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu citiranog Zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu.

Ustavni sud je istaknuo da su sadržaj navedenog Zakona dok je bio u formi nacrta analizirali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Ured Vijeća Europe za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija). Ustavni sud se pozvao i na priopćenje OSCE-a iz 2024. godine u kojem je ukazano da je u analizi zaključeno da je Nacrt zakona u suprotnosti „s Ustavom Republike Srpske i s Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i s brojnim međunarodnim i domaćim obvezama u sferi poštovanja ljudskih prava“.

Stoga je Ustavni sud, bez prejudiciranja ishoda odluke o meritumu, utvrdio da postoji izgledna vjerojatnoća da će se odmah nakon stupanja na snagu ovog Zakona stvoriti ozbiljne posljedice za takva udruženja i fondacije.

Pročitajte još

Bećirović, Zvizdić i Ademović predali apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv neustavnih zakona RS-a

Pravna nesigurnost i otežavanje djelovanja

Ustavni sud je istaknuo da obveza registracije u poseban registar, označavanje materijala, prijava stranih donacija i potencijalne sankcije mogu imati trenutan učinak na rad organizacija, dovodeći ih u pravnu nesigurnost i otežavajući njihovo djelovanje. Takve mjere mogu rezultirati smanjenjem aktivnosti organizacija civilnog društva, njihovim gašenjem ili povlačenjem donatora, čime se ugrožavaju već započeti projekti, a time i pravo na slobodu udruživanja i pravo na slobodu izražavanja.

U skladu s tim, Ustavni sud smatra da postoji realan rizik od nenadoknadive štete, te da s aspekta nepobitnih interesa za pravnu sigurnost, ljudska prava i zaštitu načela ustavnosti usvajanje privremene mjere u okolnostima konkretnog predmeta ima mnogo više opravdanja.

Stavljanje izvan snage i zabrana primjenjivanja zakona usvojenih od strane NSRS

U predmetu broj U-7/25 Ustavni sud je privremeno stavio izvan pravne snage Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25), Zakon o dopuni Kaznenog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25), Odluku o mjerama i zadatcima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka izvanustavnih institucija BiH („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25) i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u svezi s Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadatcima u cilju zaštite Ustava BiH usvojenih na sedamnaestoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 26. veljače 2025. godine.

Ustavni sud je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda

- privremeno stavio izvan snage i sve akte donesene na temelju akata privremeno stavljenih izvan snage ovom odlukom,
- privremeno zabranio svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da poduzimaju bilo kakve radnje na temelju akata privremeno stavljenih izvan snage ovom odlukom.

Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu citiranih zakona.

Upitna stabilnost institucija

Ustavni sud je, između ostalog, istaknuo da bi provođenje citiranih pravnih akata najprije dovelo u pitanje stabilnost institucija Bosne i Hercegovine u smislu da uposlenici iz Republike Srpske potencijalno napuste radna mjesta zbog prijetnji kaznenim sankcijama. Zatim, to bi istodobno dovelo do značajnih problema u kasnijem ostvarivanju radnopravnog statusa uposlenika u tim institucijama ukoliko bi svi navedeni akti bili proglašeni neustavnim.

Istaknuto je da bi provođenje Zakona o neprimjenjivanju zakona o zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH, i to: Suda BiH, Tužiteljstva BiH, VSTVBiH i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriju Republike Srpske dovelo u pitanje načelo pravilnog administriranja pravde.

Pročitajte još

EUFOR šalje dodatne vojnike u BiH

Mogućnost izbjegavanja kaznenog progona

Na taj način se potencijalno stvara pravni okvir kojim će osumnjičenici i optuženici za brojna kaznena djela, iz cijele Bosne i Hercegovine, koja su u nadležnosti Suda BiH i Tužiteljstva BiH, moći izbjeći kazneni progon tako što će jednostavno otići u Republiku Srpsku. Istodobno, ovim Zakonom izgledna je opasnost da će ovlaštene službene osobe koje provode odluke državnih institucija biti spriječene u vršenju svojih nadležnosti, što može dovesti do sukoba između tih tijela te do potencijalne eskalacije koja bi bila prijetnja miru u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud je utvrdio da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenih pravnih akata prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Te posljedice se ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud je istaknuo da je zaštita suvereniteta, ustavnog poretka i stabilnosti Bosne i Hercegovine, uključujući i njezine entitete, u interesu svih strana u ovom postupku.

Zakon o VSTV

U predmetu broj U-8/25 Ustavni sud je privremeno stavio izvan snage Zakon o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 19/25). Također, privremeno su stavljeni izvan snage i svi akti koji su doneseni na temelju Zakona o VSTV-u, te je zabranjeno svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da poduzimaju bilo kakve radnje na temelju citiranog Zakona. Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu citiranog Zakona.

Nadležnost prenesena na državnu razinu

Ustavni sud je, između ostalog, istaknuo da je utvrđeno da se osporenim Zakonom reguliraju pitanja koja su već regulirana odredbama Zakona o VSTVBiH i da se pri tome uspostavljaju nadležnosti VSTVRS za ista pitanja za koja je već nadležan VSTVBiH. Ustavni sud je podsjetio na svoju praksu iz Odluke broj U-11/08 u kojoj je naveo „da je formalni prijenos nadležnosti s entitetske na državnu razinu izvršen Sporazumom, čime je nadležnost za formiranje Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća prenesena na državnu razinu.

Parlamentarna skupština je donijela pobijani Zakon u oblasti koja je prenesena na državnu razinu, postupajući na taj način u okviru svojih ovlasti iz članka IV/4.a) Ustava BiH“.

Istaknuto je da je taj isti stav Ustavni sud ponovio i u svojoj Odluci broj U-2/22. Ustavni sud je ukazao da propisi koji se odnose na oblast upravljanja pravosuđem predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja u svakoj državi jer osiguravaju neovisnost i nepristranost pravosudnog sustava, te ostvaruju ključnu ulogu u održavanju vladavine prava, zaštiti ljudskih prava i sloboda te u očuvanju povjerenja građana u institucije pravde. S obzirom na to, stabilan pravosudni okvir temelji se na poštovanju demokratskih načela i pravne sigurnosti, a njegovo narušavanje može imati dalekosežne negativne posljedice na druge oblasti društvenog života.

Pročitajte još

Helez: Dodik planira pobjeći

Prijetnja već ustanovljenom pravnom sustavu

Prema mišljenju Ustavnog suda, donošenje osporenog Zakona stvara ozbiljnu prijetnju već uspostavljenom pravosudnom sustavu. Istodobno, Ustavni sud zapaža da činjenica da se osporenim Zakonom propisuje rok od 90 dana za početak rada VSTVRS, kao i rokovi za donošenje podzakonskih akata, ukazuje na hitnost u donošenju privremene mjere.

Naime, prema mišljenju Ustavnog suda, primjena takvih odredaba može dovesti do stvaranja paralelnih pravosudnih institucija i situacije u kojoj bi nositelji pravosudnih funkcija mogli biti suočeni sa stabilnošću svoje funkcije, a stranke u postupku s neizvjesnom zakonitošću postupanja redovnih sudova. Sve su to, prema mišljenju Ustavnog suda, razlozi koji zahtijevaju hitnost u donošenju privremene mjere kako bi se spriječile daljnje štetne posljedice i očuvala pravna sigurnost te kako bi se zaštitila ujednačenost pravosudnog sustava do donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva.

Kompletne odluke je moguće pogledati na sljedećem linku.