Ustavni sud BiH: Pet godina zatvora za nijekanje ratnih zločina
Ustavni sud BiH stavio je izvan snage odluku kojom su vlasti Republike Srpske pokušale blokirati provedbu zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, potvrdio je u petak potpredsjednik tog suda Mirsad Ćeman nakon sjednice održane u Brčkom.
Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je na samom kraju svog mandata u srpnju 2021. godine temeljem svojih ovlasti nametnuo izmjene postojećeg Kaznenog zakona BiH kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih odlukama domaćih ili međunarodnih sudova.
Za počinjenje takvih kaznenih djela ovim izmjenama je zapriječena kazna do pet godina zatvora. Do sada u BiH nitko nije osuđen po toj osnovi no znatno je smanjen broj slučajeva u kojima institucije ili pojedinci dovode u pitanje sudske presude, uključujući tu počinjenje genocida u Srebrenici.
Narodna skupština RS je na prijedlog vladajuće većine predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odmah nakon što je Inzkova odluka stupila na snagu donijela zakon po kojemu se izmjene Kaznenog zakona neće provoditi na teritoriju tog entiteta.
Nakon toga su bošnjački zastupnici u Vijeću naroda RS osporili ustavnost takve odluke entitetskog parlamenta te su zatražili ocjenu Ustavnog suda BiH.
"Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije sukladan članku 1.2 Ustava BiH", kazao je Ćeman pojašnjavajući kako će zakon RS-a prestati važiti čim odluka Ustavnog suda bude objavljena u Službenom glasniku BiH. Podsjetio je kako su sukladno odredbama Daytonskog sporazuma entiteti dužni poštovati odluke visokih predstavnika.
Inzkovo nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH ujedno je poslužilo dužnosnicima iz RS-a da počnu provoditi svojevrsnu blokadu rada središnjih tijela državne vlasti. Na taj su način pokušali ishoditi povlačenje Inzkove odluke no u tome nisu uspjeli, a djelomična blokada rada Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i državnog parlamenta traje i dalje.
