Ustavni sud BiH odbio kao neosnovanu apelaciju Mevlida Jašarevića

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je održao redovnu sjednicu Velikog vijeća.

Između ostalog, Sud je odbacio jedan broj apelacija koje su podnesene neblagovremeno, nakon proteka roka za podnošenje apelacije, ili preuranjeno, odnosno u slučajevima u kojima je Sud utvrdio da apelanti nisu iskoristili sve raspoložive pravne lijekove u prethodnom postupku.

Odlučujući o apelacijama u vezi s donošenjem odluka u razumnom roku, o dopustivosti i meritumu, Sud je odbio kao neosnovane apelacije u slučajevima u kojima je zaključio da povrede nije bilo, odnosno donio je jedan broj odluka kojima je ustanovljena povreda prava apelanata na pravedno suđenje.

Između ostalog, Ustavni sud BiH je odbio kao neosnovanu apelaciju Mevlida Jašarevića podnesenu protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je apelant proglašen krivim da je počinio kazneno djelo terorizma, te mu je sud za navedeno kazneno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju od 18 godina u koju je uračunato vrijeme koje je apelant proveo u pritvoru.

Apelant u svojoj apelaciji, između ostalog, ističe da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravedno suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Europske konvencije. Navodi da je u predmetnom postupku Sud BiH pogrešno primijenio kako procesno tako i materijalno pravo. Prigovara stavu suda koji se tiče pravne kvalifikacije kaznenog djela za koje je osuđen, njegovog umišljaja i namjere, te navodi da njegova namjera nije bila da ikoga liši života, odnosno da je izveden pogrešan zaključak o posljedicama kaznenog djela za koje je osuđen.

Prema mišljenju apelanta, on je svojim radnjama ostvario kazneno djelo ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom iz člana 192. KZBiH ili kazneno djelo izazivanje opće opasnosti iz člana 323. KZFBiH, a ne kazneno djelo terorizma. Pored toga, apelant se poziva i na primjenu principa in dubio pro reo koji, kako navodi, Sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke o apelantovoj krivici, navodi se u priopćenju iz Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud je zaključio da ne postoji povreda prava na pravedno suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. toč. c) i d) Europske konvencije jer je Sud BiH u osporenoj presudi detaljno obrazložio način na koji je sve provedene dokaze doveo u vezu sa relevantnim zakonskim odredbama, te je na osnovu brižljive i savjesne ocjene tih dokaza izveo zaključak da je apelant počinio krivično djelo za koje je proglašen krivim, te kada apelantovim navodima nisu dovedene u pitanje garancije iz tač. c) i d) stava 3. člana 6. Evropske konvencije.

Također, Ustavni sud je zaključio da nema kršenja načela in dubio pro reo iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 2. Ezropske konvencije jer sud u konkretnom slučaju nije postupao s predubjeđenjem o apelantovoj krivici, niti su se stekli uvjeti koje postavlja načelo in dubio pro reo da sud u predmetnom kaznenom postupku odluči presudom na način koji je povoljniji za apelanta.

Sud je donio jedan broj odluka kojima su odbačene kao nedopustive apelacije koje su, prima facie, očito bile neosnovane, jer zahtjevi apelanata nisu bili opravdani, odnosno činjenice koje su apelanti predočili Sudu u tim slučajevima ni na koji način nisu mogle opravdati tvrdnju apelanata da postoji kršenje njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da apelanti, kao stranke u postupku, snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom.

U svim slučajevima u kojima je utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravedno suđenje, Sud je naložio nadležnim sudovima ili upravnim tijelima da hitno okončaju postupke, te da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke obavijeste Sud o mjerama koje su poduzete s ciljem njihovog izvršenja.

Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH (www.ustavnisud.ba).