Ustavni sud BiH primarno će razmatrati zahtjev 24 zastupnika

Dvadeset i četiri zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnijeli su 28. prosinca prošle godine zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da se očituje oko rješavanja spora s entitetom Republika Srpska koji je prouzrokovan donošenjem Odluka o utvrđivanju uvjeta za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana (HE) "Buk Bijela", HE "Foča" i HE "Paunci" na rijeci Drini.

Podnositelji zahtjeva smatraju da su vlasti RS ovim aktivnostima povrijedile Ustav Bosne i Hercegovine i pravo BiH da raspolaže državnom imovinom.

”Donošenje navedenih Odluka, Rješenja o dodjeli koncesije i zaključenje Ugovora o koncesiji predstavljaju aktivnosti protivne članu I/1., članu I/2. i članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u priopćenju koje potpisuju 24 zastupnika.

Podnositelji zahtjeva smatraju da su vlasti entiteta Republika Srpska navedenim aktivnostima povrijedile Ustav Bosne i Hercegovine i pravo države Bosne i Hercegovine da raspolaže državnom imovinom.

Smatraju da su navedenim aktivnostima prekršene i konačne i obvezujuće odluke Ustavnog suda BiH kojima je utvrđeno da riječna voda i riječna korita predstavljaju “javno dobro” koje čini dio državne imovine (imovina države BiH).

Parlamentarci podsjećaju da je Ustavni sud, u svojim prethodnim odlukama, utvrdio da državna imovina ima poseban status, te da predstavlja odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Na upit N1 kada može očekivati određenje Ustavnog suda BIH prema predloženoj privremenoj mjeri zaštite, a u vezi s apelacijom zastupnika iz Parlamenta BiH o izdatim koncesijama izgradnje hidroelektrana na Drini, iz Ustavnog suda BiH su odgovorili:

“Predmet za koji pitate primljen u Ustavni sud Bosne i Hercegovine 28. prosinca 2020. godine (registriran pod brojem U-16/20) i odmah je uzet u prioritetno pripremanje u skladu s Pravilima Ustavnog suda BiH. Ustavni sud će u narednom periodu odlučiti hoće li zahtjev za donošenje privremene mjere koji je podnesen u tom predmetu rješavati odvojeno ili zajedno sa donošenjem odluke o samom zahtjevu za ocjenu ustavnosti”, naveli su za N1 iz Ustavnog suda BiH.

Ranije je N1 objavio i stav Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine.

“Radnje na realizaciji spomenutog, kao i svakog drugog sličnog projekta, morale bi biti utemeljene na važećim propisima Bosne i Hercegovine, uz poštivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine, te uključivanje u konkretne postupke njenih institucija”, naveli su iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine.

Na upit da li potpisivanje ove izjave i gradnje ima zakonsko uporište, iz Pravobranilaštva BiH su odgovorili:

“Po dostupnim informacijama, nadležnosti države Bosne i Hercegovine, kao i njene institucije su ignorirani, što upućuje na zaključak da predmetne radnje nisu zasnovane na relevantnim propisima Bosne i Hercegovine”.

Kako navode, rijeke, vode, kao i šume ili poljoprivredno zemljište predstavljaju javna odnosno, opća dobra, koja se u pravnoj teoriji i sudskoj praksi razumijevaju kao državna imovina u širem smislu.

“O ovim pitanjima Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zauzeo jasne stavove kroz više postupaka i donesenih odluka (npr. U 9/19), ističući da se radi o državnoj imovini, koja spada u nadležnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija”.

Premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer entiteta Republika Srpska Radovan Višković potpisali su sredinom studenog u Banja Luci zajedničku izjavu o izgradnji tri hidrocentrale u gornjem slivu rijeke Drine, čija je ukupna vrijednost 520 milijuna eura.

Tri hidroelektrane bi činile budući hidroenergetski sistem “Gornja Drina”, a prvi bi bio “Buk Bijela”. Brnabić je rada rekla da su Srbija i RS osnovale zajedničko poduzeće za izgradnju tri hidroelektrane, u kojem je Elektroprivreda Srbije većinski vlasnik s 51 posto, a ostalo ima Elektroprivreda RS.

Premijerka Srbije je rekla da je to prvi od dva strateška zajednička projekta RS i Srbije u ovoj i sljedećoj godini, a da će za drugi – izgradnju aerodroma u Trebinju, do kraja godine Srbija dati iz proračuna 30 milijuna eura.