Ustav HNŽ sadrži diskriminatorske odredbe i mnogobrojne nepravilnosti

U Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije detektirano je najmanje deset odredbi koje bi trebale biti promijenjene ili zamijenjene.

Radi se izmjenama ustavnih rješenja, koja su dogovarana još, sada već daleke - 1996. godine.

Ovo su samo neki od primjera diskriminacije u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije:

Član 1. ne prepoznaje Srbe kao konstitutivan narod i ne tretira Ostale kao ravnopravnu kategoriju.

Stav 2. člana 7. previđa da je za promjenu simbola HNŽ potrebna većina iz reda dva konstitutivna naroda.

U članu 8. u verziji na hrvatskom jeziku piše da su službeni jezici županije hrvatski i bošnjački (iako je službeni naziv jezika - bosanski), piše Al Jazeera.

Potpisnik ovog Ustava je Ivan Bender, bivši načelnik Općine Neum i jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Godine 2006., nakon što je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog pronevjere i zloupotrebe službenog položaja i ovlasti, pobjegao je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Za njim je i Nacionalni biro INTERPOL-a pri Ministarstvu sigurnosti BiH prije 10 godina raspisao međunarodnu crvenu potjernicu.

Osim u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, i hrvatske verzije ustava Posavske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije sadrže naziv "bošnjački jezik".

Ustavni sud Federacije je od 1997. godine do danas, donio osam presuda kojima županijama nalaže da izmjene neustavne odredbe svojih najviših akata.

U najvećem broju slučajeva odnose se na usklađivanje naziva županija i kantona i na izgled grba i zastave.

U tri presude se kao neustavan ocjenjuje i naziv "bošnjački jezik". Kako navode u Ustavnom sudu, nema službenih potvrda da je bilo koja od ovih presuda provedena u proteklih 18 godina.

Ustav HNŽ nikada nije proveo izmjene vezane za presudu Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, pa tako da pored diskriminacije Ostalih, ovdje i dalje stoji diskriminacija Srba, u odnosu na Bošnjake i Hrvate, koji se tretiraju kao konstitutivni narodi.

"Sve odredbe Ustava HNŽ koje propisuju različite privilegije i prava, uključujući i zajamčenu zastupljenost, samo za hrvatski i bošnjački narod, ne navodeći izričito i srpski konstitutivni narod, predstavlja oblik kolektivne diskriminacije i ujedno su neustavne. Neustavnost takve prakse utvrđena je kako u 'Odluci o konstitutivnosti naroda', tako i u drugim odlukama Ustavnog suda BiH, poput odluke o neustavnosti pojedinih odredaba Statuta Grada Sarajeva (U-4/05).
Takve odredbe u Ustavu HNŽ odnose se, npr., na definiranje službenih jezika, strukturu Vlade, način usvajanja grba i znamenja, amandmansku proceduru i sl. Pored srpskog konstitutivnog naroda na određeni način bi se moglo govoriti i o diskriminaciji tzv. 'Ostalih', odnosno nacionalnih manjina i svih onih koji se odbijaju izjasniti etnički. To se naročito odnosi na nemogućnost formiranja kluba dizaslanika u Skupštini HNŽ, a što im dalje pravne posljedice po ostvarivanje političkih prava", navode iz koalicije "Jednakost za sve".

Tvrde da su za ovakvo stanje najodgovornije političke strukture koje su usvojile navedeni Ustav, piše Al Jazeera.

"Ustav je usvojen u posebnim povijesnim okolnostima, te je to i vidljivo u činjenici normiranja različitih odredbi kojima se vlast dijeli između bošnjačkog i hrvatskog naroda, uz zanemarivanje srpskog naroda, ili pripadnika 'Ostalih' . Razlozi zašto vlast županije izbjegava izmijeniti Ustav su suštinski političke prirode. Postoji dužnost izmjene navedenih diskriminatorskih odredbi, te je to bilo moguće učiniti i mnogo ranije. Zanimljivo je pitanje zašto Visoki predstavnik nije nametnuo amandmane na navedeni Ustav HNŽ, odnosno zašto nije uklonio ove diskriminatorske odredbe kada je intervenirao u drugim dijelovima Ustava. Vjerojatno su i tu presudili politički razlozi", navode iz koalicije Jednakost za sve.

Damir Dajanović iz koalicije "Jednakost za sve" kaže da su radili istraživanje vezano za etničku diskriminaciju u županijama Federacije BiH i da rješenja postoje, samo ih treba primijeniti.