Upućene primjedbe i sugestije na novi Zakon o lovstvu: "Ovo bi bio presedan u regiji"

Centar za životnu sredinu uputio je primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o lovstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske koji treba kvalitetnije i detaljnije da se uskladi sa Prijedlogom Zakona o zaštiti prirode, koji je na također na javnom uvidu.

Prijedlog Centra za životnu sredinu je da divlja mačka, sivi vuk, mala lasica, lješnikara, gačac i još nekoliko vrsta iz kategorije nezaštićenih pređu u zaštićenu divljač, te da se iz kategorija lovnih i nezaštićenih vrsta izuzmu sve vrste koje su na Uredbi o zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama RS. Pored toga je predloženo da se predvidi osnivanje prihvatilišta i oporavilišta za zaštićene i ugrožene vrste, kao i jedinke u nevolji.

Ne mogu se tretirati kao prekršaji

U Nacrtu ujedno dolazi do preklapanja prekršajnog prava s kaznenim pravom reguliranim u Kaznenom zakonu RS. To znači da određena djela ne mogu biti sankcionirana novčanom kaznom kao prekršaji po odredbama Zakona o lovstvu, jer su ta djela već predviđena Kaznenim zakonom RS kao kaznena djela.

"U Nacrtu novog Zakona o lovstvu imamo situaciju da se određene radnje kao što su lov bez položenog lovačkog ispita i dozvole za držanje oružja, te lov bez dozvole za lov tretiraju kao prekršaji i kažnjavaju novčanim kaznama. Međutim takve radnje se već tretiraju Kaznenim zakonom RS kao kazneno djelo "Nezakoniti lov" i za njih su predviđene kaznene sankcije, te se stoga ne mogu tretirati kao prekršaji", istakla je Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu.

Važna promjena koju je predvidio Nacrt ide u pravcu prijenosa određenih nadležnosti sa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na Lovački savez RS. Pa tako izrada lovnih osnova, planova upravljanja i drugih važnih akata koji planiraju korištenje lovnih vrsta se potpuno prebacuje u djelokrug Lovačkog saveza (pravnog lica koje okuplja lovačka udruženja).

Ipak, lovne vrste nisu samo predmet lovstva, kao privredne djelatnosti, već i sastavni dio biodiverziteta jedne zemlje, i kao takve ne smiju biti isključivo u nadležnosti Lovačkog saveza, već integralnog upravljanja na razini ministarstva uz uključivanje svih aktera, a posebno sektora zaštite prirode.

presedan u regiji

"Ukoliko se usvoji ovakav tekst Zakona, ovo bi bio presedan u regiji, jer ne postoji slučaj da je Lovački savez, kao savez udruženja građana, odnosno pravno lice koje nije osnovala Vlada, ima jače nadležnosti od vladinih institucija. Centar za životnu sredinu kao udruženje jako dobro poznaje sve snage, ali i slabosti rada udruženja i saveza koji okupljaju udruženja. Udruženja i savezi su po svom obliku organiziranja veoma nestabilni pravni subjekti, podložni podjelama, turbulencijama i kao takvi ne bi smjeli imati pravo nad planiranjem u upravljanju resursom koji je prepoznat kao dobro od posebnog interesa za Republiku Srpsku, a kako stoji u važećem Zakonu i u Nacrtu. Smatramo da upravljanje vrstama i dobrima od posebnog interesa treba i mora ostati organizirano i vođeno od strane Vlade, a uz uključivanje svih relevantnih aktera", naglasila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.

Povodom Nacrta novog Zakona o lovstvu nadležno Ministarstvo organiziralo je niz javnih rasprava u nekoliko gradova Republike Srpske, a navedene primjedbe predstavnici Centra iznijeli su i na javnoj raspravi održanoj u Banja Luci. Na ovoj raspravi, pored predstavnika ministarstva, sudjelovali su i predstavnici lovačkih udruženja, kao i predstavnici Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa, te druga zainteresirana lica.

U narednom periodu Centar za životnu sredinu, kao i zainteresirana javnost koja je uzela učešće na javnoj raspravi, očekuju da nadležno ministarstvo uzme u obzir iznesene primjedbe i sugestije, te ispravlja tekst novog Zakona o lovstvu prije njegovog upućivanja u Narodnu skupštinu RS, u cilju iznjedravanja što kvalitetnijeg zakona i na znanstvenim osnovama definiranog upravljanja lovnim vrstama.