Upućen prijedlog da se Nešković vrati u pritvor

Na suđenju za zločine u Srebrenici, Tužiteljstvo BiH predložilo je Državnom sudu da optuženog Dragana Neškovića vrati u pritvor iz kojeg je izašao 14. rujna uz mjere zabrane.

Erik Larson, tužitelj Tužiteljstva BiH, u obrazloženju prijedloga za određenje pritvora za Neškovića rekao je da postoji mogućnost bjekstva optuženog, te da bi zbog njegovog boravka na slobodi moglo doći do uznemirenja javnosti i narušavanja javnog reda i mira.

Obrana Neškovića usprotivila se ovom prijedlogu smatrajući ga neosnovanim. "Određene su mu mjere zabrane, čime se isključuje mogućnost bjekstva. Nešković je državljanin BiH i oduzeti su mu dokumenti. Nije pokazao namjeru prelaska granice", kazala je Vesna Tupajić - Škiljević, braniteljica optuženog.

O ovom prijedlogu Sudsko vijeće će odluku donijeti naknadno. Mjere koje su izrečene Neškoviću uključuju zabranu napuštanja mjesta boravišta, kao i zabranu putovanja van granica BiH, oduzimanje svih važećih dokumenata, te zabranu kontaktiranja sa određenim osobama, kao i svakodnevno javljanje u policijsku stanicu.

Uz Neškovića, Tužiteljstvo BiH tereti i Zorana Ilića da su, kao pripadnici Centra za obuku 'Jahorina' Specijalne postrojbe policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), 13. i 14. srpnja 1995. godine sudjelovali u zarobljavanju muškaraca Bošnjaka, koji su u grupama odvođeni u Zadrugu u Kravici (općina Bratunac), gdje su pogubljeni.

Optuženi Nešković je, kako je navedeno u optužnici, naredio dvojici njemu poznatih pripadnika Centra da ubiju dva zarobljena muškarca Bošnjaka, što su oni i učinili. Prema optužnici, Ilić je, pucajući iz automatskog oružja u gomilu tijela prethodno strijeljanih zarobljenika, vršio 'provjeravanje' da li je netko od njih preživio.

U nastavku suđenja tužitelj Larson je u sudski spis uložio oko 65 materijalnih dokaza, kojima pokušava dokazati postojanje širokog i sistematičnog napada na civile Srebrenice u srpnju 1995. godine. Među uloženim dokumentima je, između ostalog, i Direktiva 7, koju je izdao Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik njenih oružanih snaga, a koja se odnosi na Srebrenicu.

Direktiva 7 je uključivala osmišljene borbene aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) u cilju stvaranja nesigurnosti, 'bez nade za daljnji opstanak i život mještana u Srebrenici'. Karadžiću se u Haškom tribunalu sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Prema optužnici, on je bio član udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s teritorija na koje su Srbi polagali pravo. Tužitelj Larson je, uz fotografije skladišta u Kravici na kojima se mogu vidjeti tragovi krvi, uložio i obiman broj dokaza o nestalim osobama iz Srebrenice kojima želi potkrijepiti prirodu napada na taj grad.

Miloš Perić, branitelj optuženog, prigovorio je na relevantnost većine uloženih dokaza smatrajući da se uloženom dokumentacijom ne dokazuje široki i sistematični napad usmjeren prema civilima. Tupajić - Škiljević uložila je prigovor relevantnosti na neku dokumentaciju Tužiteljstva. Nastavak suđenja zakazan je za 04. listopad ove godine, kada će tužitelj Larson nastaviti sa uvođenjem materijalnih dokaza, prenosi BIRN Justice Report.