UN-ovi izvjestitelji za ljudska prava upozoravaju na efekte Zakona o kleveti u RS-u

Irene Khan i Clément Nyaletsossi Voule, izvjestitelji Ujedinjenih Nacija (UN) stava su da predloženi nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske o ''krivičnim djelima protiv časti i ugleda'' mogu za rezultat imati negativan utjecaj na ljudska prava u državi.

Izvjestitelji su, u obraćanju vlastima u Republici Srpskoj u pisanoj formi, zatražili povlačenje predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona i da odustanu od kriminalizacije izražanja, ali su također naveli da im se odgovori na tri ključna pitanja.

Nazadak

Najprije su zatražili da im se dostave sve dodatne informacije i/ili komentari na komentar izvjestitelja, opažanja vlasti na koji način predviđene izmjene i dopune garantuju slobodu izražavanja, te na koji su način vlasti osigurale provođenje adekvatnih javnih konsultacija prije podnošenja amandmana Skupštini.

Izvjestitelji smatraju da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo nazadak u pravnom okviru za zaštitu istražavanja u Bosni i Hercegovini i da bi bilo u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i europsku regiju, gdje je nekoliko država, članica Europske unije (EU) i država sa kandidatskim statusom za EU, ukinulo krivičnu klevetu.

Pročitajte još

Čekanje zakona: Novinari polomili olovke pred skupštinom

''Članom 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima određeno je da ‘svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane’, te da ‘svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice’. Ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već također i one koje su kritične, šokantne ili uvredljive'', navodi se u obraćanju izvjestitelja UN-a.

Težak položaj za oštećenog

Kiminalizacija klevete, nacrtom usvojenim na Vladi Republike Srpske, predviđa ogromne novčane kazne u rasponu od 8.000 do 100.000 maraka, ukoliko je ono što se iznosi ili prenosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, navodi se u nacrtu izmjena zakona koji je objavila Vlada RS-a. Nacrtom je predviđeno i da se gonjenje za krivično djelo klevete preduzima po prijedlogu. U prijevodu – podnošenjem krivične prijave nadležnom tužiteljstvu.

Pročitajte još

Vijeće za tisak i online medije u BiH: Zašto je vlastima u RS kriminalizovanje klevete pitanje koje je dobilo status hitnosti?

Aktivisti, nevladine organizacije i novinari u Republici Srpskoj izričito se protive kriminalizaciji klevete. Navode da o tome nema rasprave niti može biti kompromisa ili pregovaranja o visini kazni.

Ušutkivanje

U Komitetu za ljudska prava smatraju da ograničenja na slobodu izražavanja moraju biti usklađena s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i da bi se trebala razmotriti dekriminalizacija klevete. Navodi se da se dosadašnja praksa pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branitelja ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti te ako bi se ušutila legitimna politička kritika.

U Izvještaju Vijeća za ljudska prava o ''Dezinformacijama i slobodi mišljenja i izražavanja'' stoji da krivično pravo treba koristiti samo u veoma izuzetnim i najgorim okolnostima podsticanja na nasilje, mržnju ili diskriminaciju.